U Banjaluci je počelo suđenje po tužbi aktiviste grupe Pravda za Davida Ozrena Perduva protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Perduv je MUP tužio zbog privođenja prilikom organizovanja konferencije za medije na javnoj površini ali i zbog drugih dešavanja od 2018. godine.

Ozren Perduv i još nekoliko članova “Pravde za Davida” uhapšeni su u julu 2o2o. godine kada su pokušali da organizuju konferenciju za medije na javnoj površini, na Trgu Krajine u Banjaluci. Policija je mimo zakonskog osnova tada tražila od aktivista, koji su se spremali da daju izjave novinarima, da se raziđu a zatim ih i uhapsila. Policajci su tvrdili da skup nije prijavljen iako je svima bilo jasno da je riječ o konferenciji za medije na javnoj površini kakve su prije i poslije toga nesmetano održavane na javnim površinama u gradu. Policija je tada selektivno branila korištenje javnih površina samo članovima “Pravde za Davida”. Zbog toga je MUP RS  već proglašen krivim za diskriminaciju po tužbi nekih od aktivista.

Danas je po Perduvovoj tužbi na banjalučkom Osnovnom sudu održano pripremno ročište. Sudija u postupku je ponudila vansudsko poravnanje ali je to pravobranilac koji zastupa MUP Republike Srske odbila uz obrazloženje da za tako nešto nema ovlaštenje. Postupak se nastavlja u novembru jer je Pravobranilaštvo tražilo dodatno vrijeme za upoznavanje sa predatim dokazima.

“Nijednom do sada nisam proglašen krivim. Sve je palo na sudu i to je jasan dokaz šta nam je radio MUP – progonio, diskriminisao, prijetio, zastrašivao i slično“, rekao je Perduv u novembru 2021. godine.

Ranije su pravosnažnu presudu u svoju korist a protiv MUP Srpske zbog diskriminacije dobile aktivistkinje Sofija Grmuša i Aleksandra Ninić Vranješ. Ozren Perduv je, inače, zbog hapšenja na Trgu Krajine podnio krivičnu prijavu protiv banjalučkih policajaca ali je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka donijelo naredbu o nesprovođenju istrage.

Banjalučka policija je u više navrata pisala prekršajne prijave aktivistima zbog korištenja javnih površina u gradu. Sve prijave pale su na Osnovnom sudu kao neosnovano napisane. Niko, zbog toga, nije odgovarao u banjalučkoj policiji. Kao ni zbog toga što su slike i video snimci neosnovanih privođenja i maltretiranja građana iz Banjaluke otišli u svijet.

Iz banjalučke Policijske uprave nikada nisu dali jasno objašnjenje zašto je pojedincima u Banjaluci bilo zabranjeno korištenje javnih površina. Tvrdili su da sve rade u skladu sa zakonom iako to nije bilo tako. Tadašnji načelnik banjalučke policije insistirao je da se prilikom održavanja konferencije za medije radilo o nenajavljenom javnom skupu. Zakon o javnim okupljanjima, međutim, skupove poput onog zbog kojeg su uhapšeni aktivisti ne prepoznaje kao javne skupove. Da prepoznaje onda bi javni skup bilo svako stajanje više od tri osobe na javnoj površini.

“Što se tiče konkretnog slučaja radilo se o najavljenom javnom skupu putem sredstava javnog informisanja koji nije zvanično prijavljen Policijskoj upravi Banjaluka. Policijski službenici su postupili u skladu sa odredbama Zakona o javnom okupljanju, prekinut je javni skup, preduzete su mjere i radnje u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima i u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju. Izdat je prekršajni nalog, ukoliko se ne varam. Lice kojem je izdat prekršajni nalog ima zakonsku mogućnost da podnese zahtjev za sudsko odlučivanje nadležnom sudu. Takođe, ukoliko smatra da je došlo do neprofesionalnog postupanja i eventualnog kršenja zakona od strane policijskog službenika ima pravo i mogućnost da podnese predstavku na rad policijskih službenika Službi za zaštitu zakonitosti Ministarstvu unutrašnjih poslova ili direktno neposrednom rukovodiocu”, rekao je nakon hapšenja aktivista tadašnji načelnik Policijske uprave Banjaluka, Miloš Brkić.

Vladimir Kovačević/GERILA info