Policijski odnos prema banjalučkim aktivistima na testu nakon tužbe protiv entiteta i ministarstva

Osnovni sud u Banjaluci uskoro će odlučivati da li je praksa rastjerivanja i kažnjavanja neorganizovanih i neprotestnih okupljanja aktivista u ovom gradu nezakonita i krši ljudska prava, nakon što je zakazano pripremno ročište po tužbi dvije građanke protiv Republike Srpske (RS).

Piše: Vladimir Kovačević / Detektor.ba

Aleksandra Ninić Vranješ, jedna od dvije građanke koje su tužile Republiku Srpsku i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su to uradile jer smatraju da ih policijska praksa diskriminiše.

Ona tvrdi da se njihova Ustavom zagarantovana ljudska prava krše već dvije godine, zbog čega se odlučila da “presavije tabak” i tuži institucije koje su za to odgovorne. Objašnjava da je njoj i drugim članovima bilo onemogućeno da sjede na klupama odnosno javnoj površini na glavnom banjalučkom trgu – Trgu Krajine.

“Mi smo tužili RS i MUP, koji je sproveo čin diskriminacije protiv građana. Podnijeli smo i Tužilaštvu krivične prijave protiv policajaca. Konkretno, Sofija i ja smo sjedile na klupi kod sata na trgu i čim smo sjele na klupu, policajac nam je istog momenta prišao govoreći da se raziđemo jer nemamo prijavljen javni skup. Sve se čuje na snimku kada nam govori da nam nije dozvoljeno da sjedimo na klupi”, kaže Ninić Vranješ za BIRN BiH.

Ona pojašnjava da je jasno da se ne radi o bilo kakvom javnom okupljanju, već da policija konstantno dvije godine ne dozvoljava pojedincima da sjede ili da stoje na javnim površinama.

Ninić Vranješ je jedna od najprepoznatljivijih aktivista neformalne grupe “Pravda za Davida”. Ona kaže da je isključivo to razlog onoga što naziva diskriminatornim ponašanjem banjalučke policije prema njoj, ali i prema drugim aktivistima.

Stalna praksa prekršajnih prijava

Sofija Grmuša također je tužila Republiku Srpsku i MUP RS-a po istom osnovu. Njena i tužba Aleksande Ninić Vranješ su objedinjene u jednu jer se radi o istom slučaju.

Grmuša za BIRN BiH kaže da se na tužbu odlučila jer smatra da pritisak i loš odnos “nad dijelom građana koji podržavaju roditelje ubijenog Davida Dragičevića” traje predugo, a da želi i da pokaže da se ne boji.

“Iskreno, ja ništa ne očekujem jer najviše što mene boli jeste to što su ubice na slobodi. Možemo mi tužiti, ali ja od toga ništa ne očekujem niti vjerujem institucijama ove zemlje. Ubice su na slobodi, niko ih ne ganja, slobodno hodaju, šta ja da očekujem zbog jednog policijskog službenika”, kaže Grmuša.

Tužba protiv RS-a i MUP-a RS-a predata je početkom marta 2020. godine. Novinari i aktivisti zabilježili su i tokom aprila izdavanje građanima prekršajnih prijava, koje su policajci objasnili nedozvoljenim javnim okupljanjem.

Načelnik banjalučke Policijske uprave (PU) Miloš Brkić insistira na tome da se radi o nedozvoljenim skupovima iako Zakon o javnom okupljanju RS-a mirno druženje građana bez isticanja stavova ili zahtjeva bilo koje vrste ne prepoznaje kao javno okupljanje, objasnili su ranije pravni stručnjaci za BIRN BiH.

“Mi postupamo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i preuzimamo mjere i radnje u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima i drugim zakonima koji regulišu oblast i za koje smo mi nadležni da ih primjenjujemo. Prema tome, ne bih tu ništa više dodavao”, nedavno je izjavio prvi čovjek banjalučke policije.

Prema podacima članova grupe “Pravda za Davida”, dosadašnji prekršajni nalozi nisu dobijali potvrdu na banjalučkom Osnovnom sudu kada su građani tražili sudsko odlučivanje. Ova pravosudna institucija je do sada, kako kažu iz grupe “Pravda za Davida”, kao neosnovane odbacivala prekršajne naloge koje je izdala banjalučka policija a zbog kojih su građani tražili sudsko odlučivanje.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovorilo na pitanja o tužbi.

Jovana Kisin, advokat i pravni zastupnik Aleksandre Ninić Vranješ i Sofije Grmuše u procesu protiv RS-a i MUP-a, za BIRN BiH kaže da je pravni osnov za tužbu Zakon o zabrani diskriminacije BiH koji definiše oblike diskriminacije i propisuje vrste postupaka koji se mogu voditi.

“Mi smo pokrenuli parnični postupak kojim tražimo da se prestane sa diskriminacijom, kao i nadoknadu nematerijalne štete za već učinjenu diskriminaciju a koja se odslikava na način da se određenim građanima ne dozvoljava da prolaze ili da se zadržavaju na trgu samo zato što su dio grupe ‘Pravda za Davida’ a da nisu u sklopu nikakve grupe, ne narušavaju javni red i mir, ne štete imovinu, ne narušavaju javni red i mir, ne povređuju druge ljude. Prolaze ili zastanu na Trgu Krajine, i njima se ne dozvoljava da budu tu, bez ikakvog pravnog i zakonskog osnova”, kaže Kisin za BIRN BiH.

Protiv neformalne grupe građana “Pravda za Davida” od septembra 2018. pokrenuto je više prekršajnih postupaka. Prvi su pokrenuti nakon okupljanja građana ispred Policijske uprave Banjaluka u septembru 2018. godine. Tada je, prema podacima grupe građana, pokrenuto 27 postupaka, a u decembru 2019. održano je jedno ročište, nakon čega druga ročišta nisu održavana.

Ukupno je od tada, prema podacima “Pravde za Davida”, zbog različitih okupljanja i dešavanja u Banjaluci pokrenuto 60 prekršajnih postupaka koji nisu dobili epilog pred sudom nakon što su održana samo uvodna ročišta.

Zbog okupljanja u dvorištu Hrama Hrista Spasitelja u centru Banjaluke, koja su od policije protumačena kao neprijavljena i kao kršenje javnog reda i mira, do sada je izdato više od stotinu prekršajnih naloga, prema izjavama članova grupe, kao i na desetine prekršajnih naloga zbog stajanja na trgu.

Banjalučki advokat Dragan Tolimir za BIRN BiH tvrdi kako prekršajne prijave koje policija piše građanima zbog stajanja ili sjedenja na javnim površinama nemaju zakonsko uporište. On dodaje da se policija ponaša kao da postoji zabrana djelovanja ili postojanja grupe “Pravda za Davida”, što nije slučaj, objašnjava on.

“Oni su napravili pretpostavku, odnosno fikciju, jer ne postoji nikakav akt da je grupa ‘Pravda za Davida’ zabranjena i da je izgovor riječi ‘pravda za Davida’ zabranjen, i onda na bazi toga oni pokreću i vode prekršajne postupke. Dakle, ne zbog kršenja javnog reda i mira, ne zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju, nego zato što pokušavaju da fiktivnim hipotezama stvore pretpostavku kao da postoji nekakva odluka ili zakon koji zabranjuje takvo udruženje ili koji zabranjuje okupljanje ljudi koji su članovi tog udruženja”, kaže Tolimir.

On smatra da policajci na ovaj način krše ustavna prava pojedinaca.

Prema podacima članova grupe “Pravda za Davida”, oni su Tužilaštvu zbog protivpravnog lišavanja slobode podnijeli devet krivičnih prijava protiv policajaca. Odgovore iz Tužilaštva, kako kažu, još uvijek nisu dobili. Protiv pet policajaca je, prema podacima članova grupe, podnesena krivična prijava zbog narušavanja ravnopravnosti građana. I tu, za sada, kažu da nisu dobili odgovore.

U banjalučkom “Helsinškom parlamentu građana”, organizaciji koja se bavi ljudskim pravima i ravnopravnošću građana, smatraju da se u slučaju odnosa policije prema “Pravdi za Davida” radi o praksi zastrašivanja građana. Najveći problem je u tome, kaže za BIRN BiH Aleksandar Žolja iz ove organizacije, što državne institucije, koje treba da štite zakone, nerijetko ih krše i to ne samo u slučajevima prava na slobodu govora i izražavanja.

“Tako da je jedini pravi put da građani počnu sami štititi državu i njene institucije i to na način kao što su to uradila ova dva građanina – na dnevnoj bazi treba prijavljivati svaku vrstu kršenja zakona. Naravno da je sudska praksa jako spora i da neće ići prema institucijama, u ovom slučaju prema policiji, ali jedino na taj način možemo stvarati klimu da institucije počnu razmišljati da li im se isplati kršiti zakon”, kaže Žolja i dodaje kako ovakvi napori mogu izgledati kao da su u “domenu utopije” jer se nisu desili ranije.

“S obzirom na naš nedostatak demokratskog ‘iskustva’ i bez obzira što naše institucije sve više teže ka nedmokratskoj vladavini, u građanskoj svijesti možemo vidjeti napredak. Na primjer, razlika od protesta za ‘Picin park’ do inicijativa za Borik, ili od ubistva Vukelića [Milan Vukelić] do ubistva Dragičevića [David Dragičević], gdje možemo vidjeti veliku razliku u reakcijama građana, organizacija i medija”, kaže Žolja.

Suđenje po tužbi protiv Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zbog diskriminacije zakazano je za 23. jul. Tada treba da bude održano pripremno ročište.

Pravobranilaštvo RS-a traži da se tužba odbaci kao neosnovana.