Danas se obilježava Međunarodni dan nestalih osoba, a u Banjaluci je ovim povodom organizovana simbolična šetnja, kao i svojevrsna izložba, pod nazivom “Gdje je”.
Ispred javne govornice u centru Banjaluke postavljeni su panoi na kojim su objavljena imena 7628 osoba koje su nestale u proteklom ratu.
Članovi porodica, obučeni u crne majice, na kojima je takođe napisano „Gdje je“ na ovaj način su ukazali na činjenicu da ni 27 godina nakon rata još uvijek nije poznata sudbina velikog broja građana BiH.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Milka Kovačić, predstavnik Udruženja nestalih lica Bratunac- Srebrenica za mužem traga više od 30 godina.
„On je odveden preko šume u Potočare i predat Naseru Oriću. Dva dana nakon toga moj muž je zaklan ispled pilićarnika gdje je cijelo selo Čumanovići koji su bili zarobljeni gledali, kad je učitelj, pošto je bio prosvjetni radnik, zaklan. Znamo ko ga je zaklao, ali pošto je to u procesu, neću njegovo ime pomenuti. Evo već 30 godina ja tragam za kostima mog supruga“, kaže Kovačićeva.
Dodaje da u hali u Lukavici ima 1.600 ekshumiranih ostataka i pita zašto se ti ostaci ne predaju porodicma.
„Hajdemo ući u te hale gdje leže te kosti.Hajde da vidimo čije su te kosti. Ne može biti da su to kosti iz 41.godine ili ne znam otkad. To su životi. Ja sam provela tri dana i tri noći 2006. u toj kosturnici, gdje gledaš vreće gdje su pokupljeni. To su nečiji životi. Možda je moj muž u toj hali,a ja tragam negdje po šumama i kopam, kaže Kovačićeva uz napomenu da cijeli slučaj treba prebaciti na viši nivo.
Na probleme u traženju nestalih ukazuje i Ferida Nišić iz Hadžića, koja je pronašla je posmrtne ostatke oca, ali već 30 godina traga za bratom Mujom Musićem.
„Evo već 30 godina tragamo bezuspješno. Ja bih odavde uputila jedan apel Tužilaštvu BiH, na nedovoljnom radu i nedovoljnim aktivnostima, rekla bih konkretno za jednu grupu, gdje je nestalo mojih 10 đaka prezimena Musić, među kojima je moj brat. Oni su nestali nadomak Sarajeva. Sve se zna, znaju se imena ko ih je odveo s Lukavice. Ni dan- danas nemamo ni traga. Četiri puta se poušalo pronaći u ovom periodu, ali bezuspješno. Dakle, bile su netačne informacije“, izjavila je Nišićeva u Banjaluci.
Mladen Živanović predsjedavajući savjetodavnog instituta za nestale osobe BiH kaže da je dinamika traženja nestalih osoba sve teža jer je i manje svjedoka.
„Svjedoci nam, na žalost, usljed biološkog starenja umiru i čak inforarmacije imamo iz druge ili treće ruke koje su npouzdane. Ja sam lično sarađivao i sa istražiteljima instituta na terenu, gdje ljudi daju sve od sebe, ali često informacije nisu validne. Dok sam pričao sa istražiteljima u MUP-u Brčko distrikta, jedine informacije koje oni dobijaju su od ljudi koji su teško bolesni i njima proradi savjest. Dakle, jedino od njih su validne informacije“, izjavio je Živanović koji je i član Udruženja porodica nestalih Brčko distrikta.
Prema riječima Muje Hadžiomerovića, predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih osoba, ovo je prilika da pozovu političare da manje politizuju humani posao, to jeste traženje nestalih.
„Prilika je ovo da pozovemo i sve institucije koje imaju informacije da ih razmjenjujemo, naravno i pojedince, kako bi pred nama posao koji imamo od 7628 nestalih da to odradimo kao što smo i ovo prethodno uradili. BiH je jedinstven primjer u svijetu, prva zemlja koja ima Zakon o nestalim osobama, prva zemlja poslije onog zla koje se nadvilo nad njom koja je uspjela da pronađe 80 posto nestalih lica“, kaže Hadžiomerović.
Dodaje da je pronađeno 24500 osoba pronađeno, a da je ukupno ekshumiranih oko 25.500 osoba, kao i da je do sada od 34,5 hiljade prijavljenih, verifikovano 30.000 osoba koje su dobile status nestalih.
Hadžiomerović kaže da se nada da će u narednom periodu, uz pomoć novih tehnologija koje su već dostupne, prvenstveno skeneri koji snimaju i na dubini od dva metra, kao i upotrebu pasa imati mnogo bolje rezultate u traženju nestalih.
Elmir Cemić šef Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u BiH kaže da posebnu pažnju posvećuju porodicama nestalih osoba, čije potrebe su često zanemarene i zaboravljene.
„Mi sa njihovim udruženjima od 2016.godine obilježavamo ovaj dan, 30.avgust, pod sloganom Gdje je. To jednostavno pitanje sadrži svu patnju i bol i sav težak teret neizvnosnosti koje porodice nose sa sobom u svojoj svakodnevnici evo već 25 godina.“, govori Canić.
On napominje da broj nestalih za mnoge zvuči kao statistički podatak ali da treba da se zamislimo jer iza svakog od tih imena stoji jedan život i životna priča.
„Iza svakog tog imena stoje majke i očevi, sestre i braća, kćeri i sinovi, koji se svako jutro preko 25 godina bude sa jednim pitanjem Gdje je . Po međunarodnom i domaćem pravu, domaće vlasti su te koje treba da tim porodicama pruže odgovore i podršku“, dodaje Cemić.
ATV i nestale Srbe predstavio kao Bošnjake
Pitanje traženja postalo je i krupno političko pitanje. Udruženja iz Republike Srpske već godinama napominju da je traženje usporeno nakon uspostavljanja Instituta za traženje nestalih osoba BiH.
Ovu situaciju koriste i pojedine političke partije, pa su i današnji događaj predstavili kao politički događaj u čemu im svesrdno pomažu i njima nakloni mediji.
Tako je ATV danas objavio na svom portalu tekst pod naslovom “Dok nestale Srbe niko i ne traži, imena Bošnjaka izložena u centru Banjaluke”, izbjegavajući informaciju da su na platou objavljena imena svih nestalih osoba, bez obzira na vjeru i naciju, po abecednom redu.
“Na izložbi su predstavljena imena nestalih Bošnjaka u trenutku kada zvaničnici Srpske protestuju protiv (ne)rada Instituta kada su u pitanju srpske žrtve”, direktno predstavljajući skoro 1.200 nestalih Srba, čika se imena takođe nalaze na panou, kao Bošnjake.
Postavljanje ovog materijala na Trgu nije moglo proći bez odobrenja Grada Banjaluka i gradonačelnika Stanivukovića, objavio je ATV.
Sa ke riječ o još jednoj političkoj režiji govori još jedan tekst, takođe objavljen na portalu ATV-a, ali kao reakcija Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka.
“Gradski odbor SNSD-a Banjaluka regovao je na izložbu “Gdje je?” Instituta za nestala lica BiH koja je otvorena u centru Banjaluke uz odobrenje Grada, poručujući da je ovom čin izdaje Republike Srpske i pokušaj nove “Srebrenizacije”
“Zloupotrebe javnog prostora sa insinuacijama i tendencijom prikazivanja Srba kao zličinaca u političke svrhe su najprizemniji oblik manipulacije i pokušaj nanošenja štete borcima i stvaraocima Republike Srpske. Banjaluka i naše institucije su časno iznijeli teret odbrambeno-otadžbinskog rata. Date su ogromne žrtve najboljih sinova koji su sebe ugradili u temelje Republike Srpske. Kako nazvati ovakav podli i prljavi performans? Činom izdaje Republike Srpske. Činom pokušaja neke nove “Srebrenizacije”. Oštro osuđujemo ovakav kvinsliški potez nedostojnog gradonačelnika grada koji je grad heroj, bastion slobodarstva Krajine i šire. Njemu i njegovim zapadnim i sarajevskim mentorima poručujemo: nema prolaska malicioznih ideja i djela jer narod i Banjaluka to nisu i nikada i neće dati”, poručili su u saopštenju, a koje je objavio ATV.
