Najavljeni novi zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, po svemu sudeći, predstavlja novo popuštanje vlasti u Republici Srpskoj prema koalicionim partnerima u Sarajevu, ali i prema tzv. Zapadnim centrima moći, a motivi se, kako kažu naši izvori, već naslućuju.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić najavio je kako novi Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH propisuje viši nivo zaštite i trebao bi krajem novembra da bude u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Reljić je za Srnu naglasio da je novi zakon o zaštiti ličnih podataka veoma bitan, samim tim što BiH nema potpisan sporazum sa „Evrodžastom“ (agencijom EU koja se bavi pravosudnom saradnjom u krivičnim stvarima između agencija država članica) koji traži da u zemlji postoji isti nivo zaštite kao u EU.
Međutim, kao i sve u BiH, i ova tema ima političke konotacije s primjesama prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH. Naime, na nivou BiH već postoji Zakon o zaštiti ličnih podataka koji je propisao da se primjenjuje na teritoriji čitave BiH, dakle i na teritoriji entiteta.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Zbog toga se ne može usvojiti zakon o zaštiti ličnih podataka Republike Srpske, iako je u članu 23. stav 1. Ustava Republike Srpske zagarantovana zaštita tajnosti podataka o ličnosti, a propisano je da se prikupljanje, obrada i svrha korišćenja ličnih podataka uređuje zakonom. Napominjemo da ovaj član Ustava RS nikada nije doveden u pitanje od Ustavnog suda BiH.
Dakle, šteta je ranije već učinjena, ali ipak postoji šansa da se ispravi prilikom donošenja novog zakona na nivou BiH i to pod uslovom da vlastodršci u Srpskoj zaista to žele umjesto što pričaju.
“Ovo treba iskoristiti da se vrati dio nadležnosti na Republiku Srpsku i to tako što će srpski predstavnici u zajedničkim institucijama zahtijevati da se naziv zakona promjeni u Zakon o zaštiti ličnih podataka na nivou institucija BiH, čime se ostavlja mogućnost da se na nivou RS, u skladu sa Ustavom RS, usvoji naš zakon o zaštiti ličnih podataka koji će se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske i na osnovu kojeg bi se formirala Agencija za zaštiti ličnih podataka RS”, kaže naš izvor odlično upućen u ovu problematiku.
Kao primjer navodi novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH koji propisuje zaštitu slobode pristupa informacijama samo na nivou institucija BiH, ali ne entiteta, i time ostavlja mogućnost da Republika Srpska ima svoj zakon u ovoj oblasti.
“Smatram da srpski (uglavnom SNSD) predstavnici u Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH ne treba da dozvole da bude usvojen pomenuti zakon sve dok ne budu ispunjeni zahtjevi Republike Srpske”, tvrdi naš izvor.
Kako saznajemo, ovakve informacije su iz Banjaluke već otišle prema srpskim kadrovima u Sarajevu, ali je pitanje da li će ih iko poslušati, naročito kadrovi iz SNSD, odakle dolazi i aktuelni direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić.
Naime, umjesto tradicionalnog pokazivanja mišića, sve je očiglednije popuštanje lidera SNSD Milorada Dodika na sastancima sa koalicionim partnerima – strankama sarajevske „trojke“.
Iznenada, Dodik je popustio u nabavci helikoptera za Oružane snage BiH, iako je ne tako davno zagovarao njihovo ukidanje. Istina, i „trojka“ je progurala knedlu nabacujući nedostajući novac za kupovinu zgrade UIO BiH u Banjaluci, gotovo izvjesno od „Grand trejda“ Mileta Radišića. Ali, tu nije kraj “koopretivnom” Dodiku.
“Na sastanku partnera u vlasti na nivou BiH u Istočnom Sarajevu na dnevnom redu imali smo usaglašavanje tri pitanja – Zakon o graničnoj službi, gdje je sve dogovoreno, Zakon o ličnim podacima – usaglasili smo četiri tačke, ostala još samo jedna, i Zakon o Sudu ostaje neriješen zbog poznatih razloga i nismo ga ni razmatrali”, objavio je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Upravo u ovim zakonima, kako tvrde naši izvori, krije se novo popuštanje Republike Srpske, plus aktuelni pregovori BiH sa EU odnosno Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Fronteks).
“Čak postoje naznake da će na međunarodnim graničnim prelazima BiH na teritoriji RS biti uklonjene table „Dobrodošli u Republiku Srpsku“ koje su odavno trn u oku bošnjačkim političarima. Takođe, u MUP Srpske imaju brojne zamjerke na sporazum sa Fronteksom, ali niko ne smije da ih iznese Dodiku. Pitanje je samo da li je Dodik omekšao zbog sudskog procesa koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH ili zbog nečeg drugog”, pitaju se naši sagovornici.
Goran Dakić
