Još se nisu pronašla efektivna rješenja za čitav niz posljedica koje su izazvale prethodne sankcije američkog ministarstva finansija a uslijedio je novi, do sad najžešći udar na ključne stubove ekonomije u Republici Srpskoj.
Nakon što su na OFAC-ovoj crnoj listi završile kompanije u okviru Infinity poslovne grupacije, predvođene Prointerom, Kalderom i Sirius 2010, dobro upućeni poznavaoci bankarskog prava tvrde da je ovo do sad najozbiljniji udar na finansijski i politički sistem, ne samo Republike Srpske, već i cijele Bosne i Hercegovine.
“Činjenica je da novosankcionisane kompanije imaju na desetine otvorenih računa u mnogim bankama sa sjedištem u RS i FBiH. Svi ti računi uskoro će biti ugašeni, a njihovi radnici, klijenti i kooperanti suočiće se sa čitavim nizom problema. To je prvi i čak i najmanji problem u ovoj priči. Riječ je o tome da je Prointer u ogromnom broju ugovornih odnosa sa subjektima u javnom vlasništvu, da su pobijedili na čitavom nizu javnih tendera i da od te kompanije praktično zavisi čitava digitalna infrastruktura Republike Srpske i, djelimično, institucija BiH. Postavlja se pitanje kako će Prointer sad biti u stanju da izvršava svoje ugovorne obaveze. Formalno-pravno, on to uskoro neće moći”, navodi sagovornik Gerile koji je upućen u ovu problematiku ali koji nije želio da mu se otkrije identitet.
I tu se priča ne završava. Ne samo banke i osiguravajuća društva, nego i čitav niz drugih privrednih subjekata, odmah će početi sa preispitivanjem svojih poslovnih odnosa sa sankcionisanim subjektima.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Sigurno je da će sve kompanije čiji su osnivači lica iz EU i SAD, ali i drugih jurisdikcija koje poštuju OFAC listu kao indikator sumnjivih radnji (pranje novca, finansiranje terorizma, koruptivni modeli i slično), biti prinuđene da obustave saradnju sa sankcionisanim licima. Jedna od direktnih posljedica lako može da bude gašenje najvećeg broja priređivača igara na sreću u Republici Srpskoj, pogotovo onih čiji su osnivači van teritorije RS i BiH. Prema zakonskoj regulativi u RS, svi priređivači igara na sreću obavezni su da svoje poslovanje i korespodenciju prema Ministarstvu finansija RS i Republičkoj upravi za igre na sreću vrše preko računarskog sistema čije održavanje je ekskluzivno pravo upravo Prointera. Svi priređivači koji u svojoj poslovnoj politici poštuju indikatore OFAC-a moraće odmah da prekinu ugovorni odnos sa Prointerom, a to znači da će oni morati da prestanu sa poslovanjem u Republici Srpskoj. To je praktično neminovnost, sem u slučaju da Ministarstvo finansija poništi saradnju sa Prointerom“, tvrdi naš sagovornik.
Kad je riječ o načinu suočavanja sa posljedicama OFAC-ove crne liste, rješenja vlasti i sankcionisanih subjekata prilično su jednostavna.
“Prosto, oni problem pokušavaju da riješe statusnim promjenama i/li formiranjem formalno novih, a suštinski istih pravnih lica. To se dešava u svim sferama, od pojave stranke SDS-Volja naroda koja je formirana da bi SDS mogao da učestvuje na lokalnim izborima, pa do preuzimanja efektive sankcionisanih poslovnih subjekata od strane novoosnovanih ili nekad ranije registrovanih pravnih lica i poslovnih subjekata koja su držana u rezervi. Rješenje za isplatu plata vlast je pokušala da nađe u isplati plata u kovertama, no to će tek otvoriti problem za nove, možda čak i ozbiljnije pravne probleme”, ističe naš sagovornik.
Iako su u početku predstavnici vlasti u RS tvrdili da su sankcije SAD komične, danas im se malo ko smije. Od svojevrsnog prestiža u vrhu vlasti u kontekstu činjenice ko je sve sankcionisan, a na čemu se mjerio patriotski rejting političara, došlo se do faze da više nikom nije do smijeha i da su skupi pravni savjetnici svojim klijentima u rukovodstvu RS očigledno uspjeli da objasne koliko je bolna američka odmazda preko OFAC-a.
“Usudim se reći da su haški procesi mala maca za posljedice koje dugoročno i kapiralno proizvode OFAC-ove sankcije. Haške presude imale su lične posljedice za osuđene pojedince i pravile su politički narativ koji, manje-više, nije imao efektivan uticaj na grupe ili značajan dio naroda. Kod OFAC-a je problem u tome što on nije vezan dugotrajnim sudskim procesima i formalnostima koje usporavaju cijelu proceduru. Jednostavno, preko noći možete da se nađete na crnoj OFAC listi i da i vi i svi koji su sa vama povezani praktično budete eliminisani iz pravnog prometa. Brutalan instrument, iskreno”, kaže naš sagovornik.
Postavlja se pitanje šta dalje. Kako stvari stoje, posljedice ovih posljednjih američkih sankcija imaće dugoročne, opsežne i teške posljedice za mnoge, uključujući i one koji im se raduju. Kada postoje kompanije poput ovih sankcionisanih iz Infinity poslovne grupacije koje su dominantna ugovorna strana sa javnim sektorom, onda je jasno da sistem na neki način staje. To je, tvrdi naš sagovornik, prva, očigledna i veoma bolna posljedica.
“Druga je još teža: svaki pokušaj „rješavanja“ problema tako što će se umjesto sankcionisanih pojavljivati neki formalno novi subjekti dovešće ne samo do sankcionisanja i tih novih subjekata, već ako se Amerikanci zainate, može se lako desiti i da na OFAC-ovoj crnoj listi završe sudije u privrednim sudovima koji vrše ovakve registracije novih poslovnih subjekata sa istim stvarnim vlasnicima (sankcionisanim licima), zatim i sami sudovi. Riječju, institucije Republike Srpske mogu u jednom trenutku da budu optužene da direktno pomažu i saučestvuju u radnjama koje Amerikanci navode da su kriminalne. I šta onda? Cijela Republika Srpska i njen sistem dolaze pod sankcije”, ističe naš sagovornik.
Sljedeći problem je dalje sama BiH. Postavilo bi se pitanje šta to rade nadležne institucije BiH (Tužilaštvo BiH, Sud BiH itd.) dok niži organi vlasti „ratuju“ sa SAD, opravdano ili ne, a pri tom se dešavaju realne i brutalne posljedice po ekonomski, finansijski, pravni, politički i socijalni sistem u cijeloj BiH.
“Po logici Ministarstva finansija SAD, u slučaju da ove institucije ništa efektivno ne preduzmu (a teško da mogu preuzeti zbog načina funkcionisanja zajedničkih institucija), jedino što je smisleno jeste i svojevrsno sankcionisanje i pojedinih institucija BiH”, naglašava naš sagovornik.
No, prema njegovim riječima, takav scenario neće se desiti zbog viših političkih razloga i interesa.
“Prije očekujem da će u tom trenutku neko reći da je evidentno da ustavni model u BiH nije u stanju da realizuje političku stabilnost, pravnu uređenost i socijalnu sigurnost građana. Tako bi se stekle pretpostavke intervencije u samu suštinu Dejtonskog mirovnog sporazuma, i to sa obrazloženjem SAD i njenih saveznika da su predstavnici RS zapravo sami ne samo obesmislili dejtonske efektive, nego i da su stvorili sistem koji ih onemogućuje. To može da ima čitav niz političkih konkretnih zahtjeva: od eliminacije brojnih nadležnosti RS do njenog potpunog ukidanja. U situaciji kad je narod u RS ekonomski i socijalno iscrpljen, kad sistem ne funkcioniše, možda neko procjenjuje da su tad stvoreni uslovi da ovo prođe bez nekog posebnog bunta, posebno ako ni Srbija ne reaguje (a jedina konkretna reakcija u takvom razvoju događaja bila bi ona oružana koja teško da je i realna)”, zaključuje naš sagovornik.
Gerila.info
