Piše: Dejan Rakita
Iščekujući ANP, MAP, novog mandatara Savjeta ministara BiH, Zvezdin revanš protiv Jang Bojsa, promakle su nam mnogo bitnije vijesti. Bile su prisutne, ali više na društvenim mrežama. Ramišljali smo o njima minut-dva i onda bespovratno nastavili skrolovati dalje na svojim smartfonima.
Dva naizgled nepovezana teksta mogla bi imati zabrinjavajući fatalan epilog za planetu, a i po naš “tamni vilajet”.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
- “Prašume su najvredniji ekosistem na svijetu. Sada kada je naša planeteta pogođena nezapamćenim požarima u kojima su stradale i još uvijek stradavaju Amazon i Sibir važno je probuditi svijest i podsjetiti ljude koji je značaj prašuma za sve nas.”
- “Na prostoru Srednjobosanskog kantona u poslednje vrijeme niču brojne mini hidrocentrale. Često uzrokuju ekološke probleme. To potvrđuje i primjer pomora ribe u rijeci Lašvi u naselju Kaonik u Busovači. Kantonalna inspekcija je utvrdila da je uzrok pomora pražnjenje akumulacije na brani mini hidrocentrale.”
Amazon i dolina rijeke Lašve nije nešto što možemo staviti u isti koš. Pa ipak jedno im je zajedničko. Ljudski nemar i bahatost.
“Prokletinja”, rekli bi stariji i mudriji od nas.
Živjeti sa prirodom se može. Dokaz su Austrija i Švajcarska koje savršeno balansiraju između savremenih ljudskih potreba sa jedne, i zaštite životne sredine sa druge strane.
Uništavanje i rušenje zarad interesa pojedinaca, a na štetu generacija koje ovdje žive i koji će tek živjeti, imamo priliku vidjeti ovdje kod nas.
Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima mini hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije. Korist koju je Srpska, odnosno njeni građani, imala je minorna.
U proteklih 12 godina u Srpskoj je potpisano 138 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana, od kojh je na snazi trenutno 96. Na kraju prošle godine u komercijalni rad su bile puštene 24 male hidroelektrane, dok su još tri u probnom radu.
Iako sam porijeklom iz Janja, nikad zapravo nisam obišao kompletne Janjske otoke, taj biser prirode, sve do neki dan. Priroda koja se temo može vidjeti zaista ostavlja bez daha. Šipovo kao opština nikad nije znala, a ne zna ni sada da koristi blaga koja joj je majka priroda ostavila u amanet. Tako ispred zgrade opštine Šipovo imate spomenik piti (?!), a taj isti delikates nemate gdje da kupite u samoj opštini. Toliko o sprovođenju naznake jedne potencijalno dobre zamisli u djelo.
Ipak, ova opština je najpoznatija zapravo po svojoj prirodi, rijekama Janj i Pliva, prirodnom rezervatu Janjske otoke ali i Janjskoj prašumi.
Strogi prirodni rezervat „Prašuma Janj“ stavljena je pod zaštitu 2012. godine s ciljem očuvanja netaknutih, očuvanih i jedinstvenih šumskih eko-sistema. Izvor rijeke Plive na području opštine Šipovo jedan je od tri najveća izvora pitke vode u Evropi. Pliva je u Šipovu pristupačna i toliko čista da se može piti najvećim dijelom toka, a ribari i mnogi turisti smatraju je jednom od najljepših evropskih rijeka. Koliko poštujemo to prirodno bogatstvo imali smo se prilike upoznati već preko portala Gerila.info, a ovo su trenutne fotografije te famozne elektrane koja još nije puštena u pogon. Što ne sprječava vlasnike MHE “Glavica” da i dalje uništavaju Plivu i od nje prave Miljacku sa kaskadama i kamenom obalom, gdje kaskadama i kamenoj obali mjesto nije.
Elem, Narodna skupština Republike Srpske je izglasala Zoning plan Janjske otoke koji predviđa izgradnju male hidrocentrale koja će biti bar četiri puta snažnija od MHE Glavica na Plivi. Time će biti uništeni vodopad pod Sokolinom i vodopad kod Bukve, ujedno dva najveća vodopada na ovom lokalitetu. Niko od poslanika NSRS nije glasao protiv.
Iako Zoning plan garantuje da će sve biti učinjeno u skladu sa standardima struke, ali i strogom pridržavanju svih definisanih mjera zaštite kako Zonig planom, tako i drugom dokumentacijom nemamo pravo na optimizam.
Pogotovo ne nakon Lašve i Plive.
Moj vodič, inače prirodnjak, mi reče da do proljeća kada se očekuje početak izgradnje MHE “Janjske otoke” dođem još koji put i uživam i fotografišem ove nevjerovatne prizore.
Uskoro ćeš, veli moj domaćin, ovdje da slikaš bagere, šljunak i…
Ljudsku “prokletinju”!
Gerila info
