Izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa o kojima danas (6.jun) raspravljaju poslanici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci, predložene su zabrane rada izabranim predstavnicima izvršnih funkcija u udruženjima ili fondacijama koje se finansiraju iz budžeta Entiteta, ali se one ne odnose na one koji ne primaju platu u tim organizacijama, što u nevladinim organizacijama smatraju apsurdnim i sukobom interesa.
piše BIRN BiH
Izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koja se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 KM, navodi se u izmjenama.
Novim izmjenama dodaje se da se zabrana pomenutog stava ne odnosi na članove organa, predsjednike ili direktore udruženja ili fondacija koji za te poslove ne primaju naknadu.
Opozicija i mediji u Banjoj Luci ovaj zakon nazivaju “Tegeltijinim zakonom“. Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske, 3. aprila je izabran za predsjednika Fudbalskog kluba “Borac” iz Banje Luke.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Ovaj klub je krajem prošle godine dobio dva miliona maraka iz republičkog budžeta, te 500.000 KM iz budžeta Banje Luke.
Transparency International (TI) podnio je prijavu o sukobu interesa protiv Tegeltije i čelnika još pet fudbalskih klubova iz BiH, koji su takođe javni funkcioneri.
Srđan Traljić, portparol Transparencya, kaže za Detektor da su predlagaču zakona, odnosno Vladi RS-a, uputili komentare u vezi s predloženim izmjenama.
“S obzirom da se taj klub finansira iz budžeta u iznosu koji je daleko veći od 100.000 KM, mislim da je tu stvar nesporna i da se on nesporno nalazi u sukobu interesa. Međutim, on je nakon medijskih pitanja o tome dao jedno tumačenje gdje je rekao da on nije u sukobu interesa jer u klubu ne prima platu. Odmah nakon te njegove izjave krenulo se u ekspresne izmjene ovog zakona gdje se mijenja samo jedan član i još jedan gdje se navodi da zakon stupa na snagu danom donošenja“, govori Traljić.
Dodaje da predložene izmjene nisu usklađene ni sa jednim zakonom o sprečavanju sukobu interesa u BiH.
“Ovaj prag u RS-u je najveći – 100.000 KM. Međutim, u Brčkom je, naprimjer, prag 10.000 KM. Ukoliko sada i ove izmjene prođu, zapravo će se ozakoniti sukob interesa u onim udruženjima gdje njihovi čelnici to krše. Ono što smo mi uvijek insistirali – sukob interesa se ne može svesti na primanje plate. Cilj Zakona bi trebalo da bude da spriječi javne funkcionere da sopstvena udruženja ili svoja preduzeća finansiraju javnim novcem“, kaže Traljić i dodaje da je plata irelevantna, ukoliko osoba raspolaže sa, naprimjer, dva miliona KM javnih sredstava i odlučuje kako će se oni trošiti, a dio je vlasti koja je ta sredstva dala.
Tegeltija kaže da je riječ o proizvoljnim konstrukcijam, te da izmjene Zakona nisu usmjerene na njega, kako se već uveliko špekuliše.
“Ti koji prigovaraju treba da znaju da su i političke partije registrovane kao udruženja građana. Prema tom tumačenju, niko ko je u bilo kojem organu političke stranke, bilo koji predsjednik stranke ili član glavnog odbora, ako su te partije parlamentarne i dobijaju novac iz budžeta, ne bi mogli da obavljaju javnu funkciju. Ako bi se tako tumačio taj zakon i taj sukob interesa, onda niko od političara, koji su u bilo kojem organu stranke, ne bi mogli da obavljaju bilo koju javnu funkciju, što bi obesmislilo poplitiku u BiH“, kaže Tegeltija za Detektor.
Dodaje da, kako bi postojao sukob interesa, moraju postojati dva interesa, što u njegovom slučaju ne postoji.
“Pošto ja obavljam funkciju u FK-u ‘Borac’, bez ikakve naknade, pošto funkcija savjetnika predsjednika nema nikakve dodirne tačke sa FK-om ‘Borac’ na bilo koji način, ne postoje dva interesa u sukobu“, smatra on.
Odbacuje optužbe da kao savjetnik može uticati na količinu sredstva koja “Borac” dobije.
“Predsjednik RS-a formalno-pravno nema nikakve veze sa finansiranjem sporta u RS-u i sa FK-om ‘Borac’, u kontekstu njegovog ličnog davanja ili na bilo koji drugi način. Kada ‘Borac’ dobija neki novac od države, on dobija novac od Vlade, ne od predsjednika Republike“, dodaje Tegeltija.
Najveća opoziocina stranka SDS je takođe pripremila prijedlog izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa, navodeći da su njihovi amandmani, da se Zakon o sukobu interesa involvira u programu rada Skupštine, odbijeni.
“Ali smo zato naprasno dobili zakon gdje se mijenja samo jedan jedini član, da bi tamo neki stručnjak savjetnik mogao da troši sredstva iz budžeta RS-a u nekom određenom sportskom kolektivu. Mi smo predložili zakon koji treba u potpunosti da uozbilji sukob interesa koji je neozbiljan s trenutnim rješenjem, a dodatno ovim zakonom koji predlaže Vlada RS-a, on će još više da devalvira pitanje sukoba interesa koji je u takvom mjeri dozvoljen“, dodaje Govedarica.
Napomenuo je i da se kroz izvještaje Komisije za utvrđivanje sukoba interesa vidi da u RS-u praktično niko od visokih funkcionera nije u sukobu interesa, a gomila je primjera da obavljaju dvije i više funkcija.
“Našim zakonskim rješenjem želimo da definišemo da nijedan izabrani i imenovani predstavnik, odnosno nosilac funkcije i druga imenovana lica, ne mogu obavljati istovremeno dvije i više funkcija. To je sukob interesa kada preplićete izvršnu i zakonodavnu vlast, međutim, tumačenje aktuelnog zakona praktično nas je dovelo do toga da direktor Investiciono-razvojne banke glasa za ovu Vladu RS-a, Vlada glasa za njega, a onda sam spremi i uputu u proceduru izvještaj o radu i kao narodni poslanik ga razmatra sa svima nama“, zaključio je Govedarica.
U vladajućoj koaliciji smatraju da je predloženo zakonsko rješenje dobro.
“Kada je riječ o pitanju da li takvi ljudi mogu uticati da te organizacije dobiju više javnog novca, ja ne vidim lični interes nekoga ko je u upravljačkom dijelu nekog sportskog kluba da utiče da ta organizacija bolje posluje, dobije bolja sredstva i ostvaruje bolje rezultate“, smatra poslanik Socijalističke partije Srđan Todorović.
Traljić smatra da je, po logici tih tumačenja Zakona, potpuno apsurdno da neko ostvaruje dvije plate iz budžeta jer po toj analogiji pojedinci bi mogli biti funkcioneri i svojim privatnim firmama dodjeljivati tendere, iako u toj firmi ne bi primali platu.
“Ako se ovo usvoji, to će biti definitivno jasan signal i šalje se loša poruka, posebno s obzirom da izmjene ovog zakona traži i EU kroz svojih 14 prioriteta, dakle da se Zakon unaprijedi i dugo se vremena čekaju njegovo izmjene i onda se ekspresno mijenja jedan član“, kaže Traljić.
On je dodao da se traži zakon koji bi bio usklađen s međunarodnim standardima, koje bi trebalo da ograniče sredstva na mnogo manji iznos, kao naprimjer u Brčko distriktu, i da se poboljšaju druge stavke i onemogući vršenje duplih funkcija jer sada imamo različita tumačenja – od pitanja da li je funkcioner u mandatu vršioca dužnosti, šta jeste ili nije javno preduzeće.
Po trenutnom zakonu, zaključuje Traljić, ispada da niko nije u sukobu interesa, a veliki dio poslanika u NSRS-a rukovodi javnim preduzećima i koriste sredstva tih preduzeća za dobijanje glasova.
