Propali pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH

Pregovori lidera stranaka iz Federacije BiH o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koji su četiri dana vođeni u zgradi Delagacije EU u Sarajevu uz posredstvo predstavnika međunarodne zajednice, okončani su neuspješno.

Posljednja runda pregovora je održana danas u zgradi Delegacije Evropske unije, a na sastanku sa direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Ajhorst i američkim ambasadorom u BiH Majklom Marfijem bili su lideri šest stranaka (HDZ, HDZ 1990, SDA, NiP, NES, SBB) u BiH.

Bakir Izetbegović je bez izjave za novinare napustio sastanak dok je lider HDZ-a Dragan Čović rekao da su juče imali završen posao, ali da se nije došlo do rješenja.

“Nakon već devet mjeseci pokušavamo u različitim prilikama razgovarati i tražiti ova rješenja oko Izbornog zakona i ograničenja izmjena Ustava i jednim dijelom smo to uspjeli. Juče smo imali završen posao, onda se problematiziralo s jedne strane, strane SDA, na način da je išlo s nekim dodacima onoga što smo do sada stavili kao standard. Žao mi je što je najviše izgubila BiH ovim. Mislim da je u startu bio jasan isti cilj, ako se ništa ne dogovori, da ostanemo u statusu quo i to je posljednjih devet mjeseci samo SDA radila. To sam ja više puta kazao i kroz ove pregovore i u Sarajevu i u Neumu, pa i danas ovdje. S te strane ja to doživljavam brutalnim udarom na BiH i za vid aktuelne političke situacije u BiH, ali i jednako tako i kad gledamo naše okruženje i šta nas i čeka u vremenu ispred nas, ali mi moramo nastaviti dalje, nema druge”, rekao je Čović, dodavši da su neke stvari posložili.

“Mogu nam poslužiti kao okvir da se dalje dogovaramo, a oni koji su pokušali razgraditi Federaciju BiH u organizacijskom smislu, ja im sad mogu samo poručiti, niti su sad uspjeli, niti će ikada uspjeti, jer time ruše BiH. To nije evropska BiH, oduzeti one ključne elemente Dejtona, praviti neki Dejton, dva neka u principu koji se pokušao ovdje napraviti. Mislim da je ovdje bio uzaludan posao i meni je drago da je jučer pet stranaka od nas šest prihvatio model koji je bio, koji rješava sve probleme koje smo stavili ispred sebe, pa čak i onaj oko funkcioniranja Federacije. Jučer sam ostao ili sam vas uskratio za neki odgovor šta smo to mi, kao Hrvati, predložili ovdje. Ovdje vrlo jasno smo bili spremni na tri-četiri jasna ustupka, koje je neko zvao blokadom, ja bih rekao da bude funkcionalnija BiH, međutim, na njihovo iznenađenje ili SDA, nisu mislili da ćemo mi to dati. Kad smo to dali, išli su dalje, onda smo rekli da ne može više, da se ne može rušiti BiH, na način da se ključni obrisi Dejtona sruše baš kroz Federaciju BiH”, rekao je Čović.

Čović je dodao da je dogovoreno kako riješiti pitanje Federacije.

“Bez bilo kakvih mogućnosti da neko zaustavlja taj proces, kako definirati predsjednika Federacije da niko nema mogućnosti blokirati taj proces, kako završiti imenovanja koja sada stoje, a jedno od njih je i Ustavnog suda BiH, ali i direktora policija, direktora televizije. Znači da otklonimo sve ono što se tiče imenovanja jer danas iz nekih političkih razloga je to stalo. Svi smo se usaglasili da to nije bio dio čitavog paketa, da je dogovor da sva četiri elementa moraju biti na istoj razini dogovora kako bismo mogli s njima ići u parlamentarnu proceduru. Kako će ići dalje, vidjet ćemo. Mi ćemo sa svoje strane, odnosno ja ću sa svoje strane učiniti sve, prije svega na ovaj način informirati javnost o naporu koji smo dali da retorikom, ponašanjem i promišljanjem BiH i očuvamo BiH, očuvamo mir u BiH i damo šansu jednom kvalitetnom političkom dogovoru. Nažalost, opet nismo uspjeli”, rekao je Čović.

Čović je rekao da su u cjelokupnim rješenjima bila četiri elementa.

“U onih 14 prioriteta ka Evropskoj uniji je Izborni zakon, primjena svih presuda u Strazburu. Sada neka se pitaju i Sejdić i Finci i jedni i drugi koji su ostali uskraćeni za mogućnosti zbog čega je to urađeno i ko je za to zaslužan. Vjerojatno će dalje nastaviti na sličan način zastupati njihove interese. Govorim, prije svega, o SDA. Druga stvar koju smo mi preuzeli kao obavezu jeste prevesti odluku Ustavnog suda BiH i ono što smo se s međunarodnim partnerima dogovorili, to je bilo da ograniče ustavne promjene. To smo čak izdogovarali i međusobno usaglasili”, dodao je Čović.

Lider HDZ-a je rekao da nema nikakvih uslova da se izbori održe.

“Uslova za održavanje izbora, po meni, apsolutno nema nikakvih. Upravo zbog neprovođenja presude Suda u Strazburu i svih drugih pitanja. Sad će biti puno pitanja oko toga, šta, ko, kako. Učinili smo sve do sada da očuvamo kredibilitet o pregovaračkom procesu i zato je moja završna riječ hvala onima koji su posljednjih devet mjeseci proveli s nama i vama koji ste pratili i na korektan način izvještavali, pa i onima koji su slali poruke u samo vrijeme pregovora, kako vide partnere i rješenje odnosa u Federaciji, pogotovo ugrožavanja odnosa Hrvata i Bošnjaka. Tako da, kako će dalje biti, vidjećemo”, dodao je Čović.

“Pregovori su očekivano propali zato što bošnjačke političke elite od samoga početka se ne žele ni dogovarati ni pregovarati”, izjavio je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Karamatić tvrdi kako su bošnjački političari “za sto sjedali isključivo zbog pritisaka iz vana kako bi se pokazali konstruktivnima”.

“Ovakav završetak pregovora najavljujem već godinama. Daljnje korake treba i mora odrediti HNS, a iskreno se nadam da je ovakav kraj pregovaračkog procesa dovoljan da ugasi i poslovični optimizam gospodina Čovića i želju za očuvanjem ovakve BiH ostatka HDZ-a”, izjavio je Karamatić.

Uvjeren je, dodaje, kako je došlo vrijeme da BiH Hrvati pokrenu proces revitalizacije Herceg Bosne.

“Ili da se samoorganiziraju politički i teritorijalno u BiH na neki sličan način što je moguće uraditi i po trenutnim Zakonima”, rekao je Karamatić.

Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi izjavio je da blokade predugo postoje u Federaciji BiH, dok je direktorka za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst istakla da su iscrpljene sve mogućnosti stranih medijatora, te da je sada sve na domaćim zvaničnicima.

Marfi je rekao da bi građani dobili nadu za bolju budućnost na putu ka EU da su pregovori uspjeli.

“Svi lideri su nam rekli da smatraju da su postigli određen napredak, da bolje razumiju stavove”, rekao je Marfi i dodao da su se međunarodni posrednici nadali da će politički lideri u BiH iskoristiti priliku “za istorijsku pobjedu za svoje građane”.

Marfi je istakao da su postojale komponente dogovora koji bi postigao sve ciljeve i koji bi političkim liderima isporučio sve ono što su rekli da im je potrebno, ali da, nažalost, SDA i HDZ to nisu mogli provesti u dogovor.

Angelina Ajhorst je istakla da propali pregovori o Izbornom zakonu koji su posljednja četiri dana održani u u zgradi Delegacije EU predstavljaju gubitak i propuštenu priliku domaćih lidera.

Naglasila je da su se pregovori ticali integriteta izbornog procesa, izmjene Ustava BiH, izbornom modelu za dva članove Predsjedništva BiH iz Federacije BiH te da je bilo određenih iskoraka po pitanju funkcionisanja FBiH.

Tvrdi da su lideri usaglasili mehanizam kojim bi se spriječile blokade imenovanja Vlade FBiH ili imenovanja sudija Ustavnog suda BiH te da je ostalo sporno pitanje nadležnosti Doma naroda, zbog neslaganja stavova SDA i HDZ-a.

“Uz ovakva dešavanja na evropskom tlu i geopolitičkoj sceni, ovo je bila prava prilika da se iskaže spremnost za postizanje konsenzusa. Dogovor bi BiH po ovim pitanjima doveo bliže EU”, naglasila je.

Međutim, tvrdi da je napravljen značajan korak što se prvi put od Dejtona razgovaralo o funkcionalnosti Federacije BiH.

Ajhorst je istakla da su sve parlamentarne stranke bile pozvane, te da nije tačno da neki nisu dobili poziv. Smatra da se dio o integriteu izbornog procesa svakako treba uputiti u parlamentanu proceduru

Naglasila je važnost ragovora o izmjeni Ustava BiH i obavezu države da provede presude Evropskog suda za ljudska prava.

“Ključno je da se održe izbori, jer građani imaju pravo da izađu na birališta i to je ustavna kategorija na kojoj će EU nastaviti insistrirati”, rekla je Ajhorst.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović rekao je da je “priča završila” na Domu naroda Parlamenta FBiH, navodeći da su bošnjački politički predstavnici imali kontinuiranu tendenciju i cilj da smanje njegove nadležnosti i dovedu ga na nivo Vijeća naroda Republike Srpske.

“O tome nema prostora za razgovor. Ovo vidim kao drugi korak u potpunom dekonstitutuisanju Hrvata. Prvi je urađen početkom 2000-tih, kada su nametnuti amandmani na Ustav koji su išli samo na štetu hrvatske političke pozicije. Ovo bi bio drugi korak i treći bi bio apsolutno dekonstitutisanje”, rekao je Cvitanović.

On kaže da nije bilo prostora da se učini korak naprijed, iako su politički predstavcnici hrvatskog naroda bili spremni da učine ustupke.

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković nakon održanih pregovora u Sarajevu ponovio je da su pregovori propali te je objasnio svoj stav i mišljenje o smanjenju Doma naroda Federacije BiH.

“Propustili još jednu priliku. BiH ima političare, ali nema državnike koji su spremni da, možda na štetu svojih partija i sebe lično, donesu neke bitne odluke. Imaćemo priliku da govorimo šta smo to propustili i kakve smo ponude imali na stolu. Zapravo, veći dio za koji smo se zalagali je bio na stolu”, rekao je Konaković.

Dodao je da nije protiv reduciranja Doma naroda FBiH, već da ga ne treba prilagođavati Vijeću naroda RS.

“Proces treba ići obrnuto”, poručio je.

“O tome javnom govorim svaki dan i ježim se od pomisli da neko zagovara da to svedemo na Vijeće naroda RS koje u tom slučaju svi zajedno legitimišemo i priznajemo kao jedan dobar proces”, rekao je Konaković.

Dodao je da je to danas tako ali da to ne znači da se ne može tražiti promjena načina odlučivanja ove institucije.

“Dok sam živ boriću se da taj loš proces u RS-u se popravi, a nikako da se ovaj u Federaciji izjednači”, rekao je Konaković.

Pomenuo je da je od početka to primarni interes NiP-a da Dom naroda ne bude drugi Predstavnički dom koji će kočiti sve procese.

“Možete li zamislite kakva će biti reakcija Dodikovog režima kad mi iz Federacije predložimo taj model i potpuno ga legitimišemo”, zaključio je Konaković.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je neuspjeh pregovora o izmjeni Izbornog zakona u BiH nedvismisleno pokazao gdje leži problem u BiH i da se taj problem ne zove Republika Srpska ili Milorad Dodik.

“Ovakvom ishodu pregovora može da se raduje samo Željko Komšić, naivno vjerujući da njegov koncept izborne prevare ima budućnost”, – rekao je Dodik.

Lider SNSD-a je naglasio da su pregovori o izmjenama Izbornog zakona vođeni posredstvom predstavnika briselske i američke administracije što nije bilo dovoljno da se završe uspjehom.

“To je, takođe, važna poruka domaćim političkim akterima, ali i međunarodnim posrednicima da je jedini pravi dogovor u BiH onaj koji se postigne samostalno od onih koji imaju izborni legitimitet. Pitanje je kako bi i ovi pregovori završili da jedna strana, mislim na muslimansku, i mislim konkretno na Bakira Izetbegovića, nije uporno računala upravo na spoljašnje aktere”, istakao je Dodik.

On je ukazao da će se nepostizanjem dogovora o izmjeni Izbornog zakona u BiH nastaviti period političke nestabilnosti jer jedan od tri konstitutivna naroda, u ovom slučaju hrvatski, nije zadovoljan svojom pozicijom i osjeća se poniženo.

“A problem jednog naroda, što sam govorio i ranije, problem je sva tri”, poručio je Milorad Dodik.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić se zahvalio medijatorima Angelini Ajhorst, visokoj zvaničnici Brisela, i ambasadoru SAD u BiH Majklu Marfiju na izuzetnoj energiji koju su uložili u pomaganje da se dođe do rješenja.

Na novinarsko pitanje šta će se dogoditi nakon što su pregovori propali, Radončić je odgovorio:

“Ovo je loš dan za nas u Federaciji BiH, a velika radost za Milorada Dodika. Posljedice propalih pregovora će se, vjerovatno, osjetiti za 2, 4 ili 6 mjeseci, kada se budu održavali izbori, ali to ne znači da se neko treba bojati rata ili bilo kakve vojne eskalacije, već se radi o tome da će sigurno porasti političke tenzije, koje su i sada svakako velike. Iako su napravljeni veliki pomaci u približavanju stavova oko zaustavljanja blokada u Federaciji BiH i funkcionisanju Doma naroda te na još nekoliko veoma važnih pitanja, konačnog dogovora nema.”

Na novinarsko pitanje hoće li se izbori održati i hoće li biti blokirani, Radončić je odgovorio:

“Izbori se trebaju održati, a hoće li HDZ i HNS iste bojkotovati ili opstruirati, treba pitati gospodina Čovića, a ja vjerujem da će izbora biti i da ih treba biti”, zaključio je Radončić.

“Izjave koje smo čuli nakon propasti pregovora političkih partija iz Federacije BiH, koje dovode u pitanje redovno održavanje opštih izbora u BiH, su veoma opasne i potpuno neprihvatljive”, rekao je Igor Crnadak, narodni poslanik i potpredsjednik PDP-a.

Crnadak kaže da se, bez obzira na povišenu političku temperaturu u Federaciji BiH, mora sačuvati hladna glava i ne smije ugrožavati osnovni temelj demokratije u BiH, a to je redovnost i sigurnost održavanja izbora svake četvrte godine, prve nedjelje u oktobru.

“Kao narodni poslanik pozivam kolege iz Federacije BiH da budu odgovorni i da se uzdrže od izjava i akcija usmjerenih prema blokiranju održavanja izbora u oktobru”, poručio je Crnadak.

On je rekao da nasilno oduzimanje prava narodu da bira svoju vlast moglo bi imati nesagledive političke i bezbjednosne posljedice u Republici Srpskoj i BiH, jer se u tom slučaju otvaraju vrata za razne scenarije, koji mogu voditi i do političkih protesta i nemira.

“U Republici Srpskoj već šesnaest godina na vlasti je autokratski režim, koji je pred svojim raspadom, nakon gubitka Banja Luke, Bijeljine i brojnih drugih gradova, te nakon što je postalo jasno da se pod okriljem režima godinama odvijala ogromna pljačka, pa čak i za vrijeme pandemije korona virusa”, rekao je Crnadak i istakao:

“Narod Republike Srpske želi na izborima da zaustavi ekonomsko uništenje i međunarodnu izolaciju Republike Srpske, te da konačno oslobodi svoje institucije, koje godinama rade samo za jednog čovjeka i za jednu stranku.”

Pozvali su međunarodne zvaničnike da prestanu iznova nuditi modele od kojih profitiraju samo oni koji su Bosnu i Hercegovinu i doveli u ovo stanje. Istakli su da je takav pristup proteklih 25 godina samo doveo do bacanja novca “i vaših i naših građana”.

“Da im je u takvom procesu bilo stalo da urede Izborni zakon kako svima u BiH odgovara, razmatrali bi i naš prijedlog kojim se u Parlamentu bira jedan predsjednik koji je rezultat dogovora i konsenzusa, a Dom naroda deblokira”, smatraju u Našoj stranci.

Dodaju da se na štetu građana pokušao riješiti problem pojedinih političara koji nemaju kapacitet da budu izabrani, a traže zakonsku obavezu vlastitog izbora.

“Niti su se borili za svoje etničke skupine, ni za Bosnu i Hercegovinu, već isključivo za svoje fotelje. To su vam rekli i ljudi koji su kroz Skupštinu građana – projekat koji ste vi finansirali, a odmah potom izignorisali: Vrijeme je za jednog predsjednika sa ceremonijalnim ovlastima, te racionalizaciju uloge Doma naroda”, navodi se u saopštenju.

Na kraju zaključuju da je došlo vrijeme da se rasprava o Ustavu Bosne i Hercegovine vrati na jedino prikladno mjesto – Parlament Bosne i Hercegovine.

(Buka/RTRS/Klix/Dnevni avaz/Dnevnik.ba)