Širom Srbije je, u posljednjih desetak dana, održano više velikih protesta zbog najave vlasti te zemlje da će u Srbiji, ipak, biti otvoreni rudnici litijuma. Veliki mediji, uglavnom pod kontrolom vlasti Aleksandra Vučića, uglavnom ignorišu proteste građana Srbije.
Posljednji protesti održani su u Topoli i Pančevu, 2. avgusta. Građani u ova dva mjesta rekli su ne namjerama vlasti Srbije da sprovede u djelo projekat “Jadar” kod Loznice za iskopavanje litijuma i bora. Sve bi trebalo da bude realizovano sa anglo- australijskom kompanijom Rio Tinto. Čitava priča dobila je epilog nakon nedavnog sastanka Aleksandra Vučića sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Beogradu.
Protesti su prethodnih desetak dana održani u Mladenovcu, Požarevcu, Kraljevu, Šapcu, Loznici, Aranđelovcu, Ljigu, Kosjeriću, Barajevu.
Nakon velikih protesta građana, Vlada Srbije je, inače, 2022. godine, stopirala projekat “Rio Tinto” ali je Ustavni sud Srbije 11. jula ove godine donio odluku kojom je ta odluka Vlade Srbije poništena. Sve se, slučajno ili ne, desilo neposredno prije sastanka Aleksandra Vučića sa njemačkim kancelarom.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Vlada Srbije je 19. jula sa Evropskom unijom potpisala memorandum koji predviđa kompletan proizvodni lanac u Srbiji, od kopanja litijuma do proizvodnje baterija za električna vozila.
Taj potpis izazvao je veliko nezadovoljstvo srpske javnosti koja na protestima poručuje da kopanja neće biti a Rio Tintu da ide iz Srbije. Protesti su u narednom periodu najavljeni u Inđiji, Smederevu, Rači, Jagodini, Boru, Rekovcu, Nišu, Vranju, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Kragujevcu, Čačku, Bresnici, Kniću, Raškoj. Veliki protest najavljen je za 10. avgust u Beogradu.
Dio stručne javnosti i ekološka udruženja upozoravaju da će kopanje litijuma u Srbiji izazvati ekološku katastrofu i napraviti nepopravljivu štetu prirodi, uništiti rijeke i raseliti stanovištvo iz dijelova Srbije gdje su planirani rudnici. Istovremeno Rio Tinto uvjerava kako će kopanje biti po najvišim standardima bez velike štete po životnu sredinu. Isto tvrde i različiti analitičari gostujući na provladinim televizijama u Beogradu.
Aleksandar Vučić predsjednik Srbije rekao je juče u Loznici kako nije on odgovoran za dolazak Rio Tinta već da je to prethodna vlast. Rekao je i da on donosi odluke u skladu sa interesima naroda i Srbije a da litijum neće biti kopan bez čuvanja zdravlja ljudi i životne sredine. Rekao je da će Srbija sa litijumom biti još jača. Rekao je da stranci plaćaju one koju protestuju protiv iskopavanja litijuma.
“Imaćemo poseban zdravstveno medicinski tim koji će se baviti zdravstvenim posljedicama. Nema žurbe, imamo godinu i po dana da sve sagledamo“, rekao je Vučić.
O najavi kopanja litijuma u Srbiji pišu gotovo svi regionalni i evropski mediji. Istovremeno veliki mediji u Srbiji uglavnom ignorišu proteste građana protiv otvaranja rudnika. Radio Slobodna Evropa u današnjem tekstu na svom portalu propituje Da li je litijum garant opstanka Aleksandra Vučića na vlasti kao i da li je Njemačka zbog litijuma naprasno promijenila odnos prema Vučiću.
“Sadašnje ponašanje Evropske unije prema Srbiji za mene nije izneđujuće zato što je njena spoljnja politika zasnovana na principima pragmatizma. Brisel vrlo dobro zna da je Srbija daleko od pristupanja Evropskoj uniji. Naivno je vjerovati da predsjednik Vučić želi da Srbija uđe u Uniju jer on nikada ne govori o Srbiji kao članici Evropske unije već samo o tome da je Srbija na putu ka EU. Zašto? Zato što da je Srbija u EU on nikada ne bi mogao da ostane na vlasti koliko želi“, rekla je za RSE Ivana Strander, savjetnica u Fondaciji za zaštitu demokratije iz Vašingtona.
Bivši diplomata i ambasador iz Srbije Srećko Đukić vjeruje, u razgovoru za RSE, da će Njemačka nakon potpisivanja Memoranduma postati tolerantnija prema Srbiji.
“Njemačka mora da dobije neki kolač u Srbiji. Za sada je najveći kolač dobila Francuska. Dobila je aerodrom, izgradnju metroa a uskoro u Srbiju dolazi predsjednik Makron da potpiše ugovor o kupovini francuskih vojnih aviona vrijedan više milijardi evra. I to neće biti kraj komercijalnih poslova sa Francuskom. Njemačka je, sa druge strane, najveći investitor u Srbiji. Veliki broj njenih kompanija ima pogone u Srbiji koji zapošljavaju više od 85000 radnika. Ali Njemačka nema ni jedan, tako da kažem, zalogaj kao što ga imaju Francuska, Rusija i Kina. Njemačkoj je morao da pripadne litijum. Dok je Njemačka kritikovala Vučića zbog pokradenih decembarskih izbora, iza leđa javnosti vođeni su pregovori sa Njemačkom oko iskopavanja litijuma u Srbiji. Litijum je i te kako potreban cijeloj Evropi, a pogotovo Njemačkoj za njenu automobilsku industriju, koja ga koristi za električne automobile. Prema tome kome bi mogao da pripadne litijum nego Njemačkoj“, rekao je Đukić za Radio Slobodna Evropa.
U svemu je, navode sagovornici RSE, zanimljiva i uloga Republike Srpske odnosno Milorada Dodika koji u litijumu vidi svoju novu šansu.
“Dodik je ovih dana rekao da američki špijunski avion nadlijeće teritoriju Republike Srpske da bi snimio njena prirodna bogatstva ali da Amerija neće dobiti ništa. Amerika je posljednjih mjeseci bila veoma oštra prema Dodiku uvodeći mu sankcije. Ključno je pitanje zašto su Francuska, Njemačka i druge zemlje EU tihe kada je u pitanju Dodik. Ne znam da li je u pitanju Litijum. Vrlo je moguće da jeste, pa možda razmišljaju da i Dodiku daju ono što su dali Vučiću“, rekla je Ivana Strander u razgovoru za RSE.
Vlast u Republici Srpskoj je već napravila nekoliko poteza koji idu ka tome da se stranim kompanijama omogući nesmetano kopanje ligtijuma i drugih ruda. NSRS je usvojila zakon kojim se u postupku odlučivanja o davanju koncesija isključuju lokalne zajednice.
Inače, o protestima u Srbiji izvještavali su gotovo svi njemački mediji. Mediji u toj zemlji navode da su protesti protiv iskopavanja litijuma u Srbiji decentralizovani što do sada nije bio slučaj kao i da građani na tim protestima poručuju Rio Tintu da ide iz Srbije, kako ne vjeruju Vladi i garancijama njemačkog kancelara.
“Litijum je potreban za proizvodnju baterija i sve je važniji u jeku prelaska na električni pogon vozila, posebno za njemačku automobilsku industriju. No, eksploatacija je često povezana sa nanošenjem velike štete životnoj sredini”, piše Frankfurter algemajne cajtung.
“Različite zelene grupe su već zaprijetile da će u avgustu blokirati važne željezničke pruge i čvorišta ako Vlada ne zaustavi projekat“, piše Market skiner.
Vladimir Kovačević/Gerila info
