Kada je krajem aprila ove godine najavljen dolazak najpoznatije i najpopularnije evropske low-cost avio-kompanije „Ryanair“ iz Irske, mnogobrojni stanovnici Srpske su uplanirali turističke rute za, napokon, prihvatljiv novac za naše prilike. Destinacije vrlo atraktivne: njemački Memingem, briselski južni aerodrom Šarlroa i švedski Stokholm. Njemačka je uvijek bila primamljiva gastarbajterima u omiljenoj destinaciji radnika na „privremenom radu“ ali i porodicama koje obilaze svoje najbliže, kao i Stokholm, odnosno Švedska. Brisel je, sa druge strane, interesantan ovdašnjim poitičarima, ali i biznis klasi. Brisel, međutim, nudi i druge interesantne mogućnosti. Put za dalje, egzotične destinacije za relativno kratko vrijeme i mnogo manje novca nego što bi nam trebalo autobusom, automobilom a neuporedivo manje u odnosu na standardne avio kompanije. Reporter portala Gerila.info se odlučio da proba iskombinovati put iz Banjaluke do Brisela sa nekom od linija koja vodi dalje, na jug Evrope.
Šarlroa, koji je od Brisela udaljen oko 50 km, odlično je povezan sa ostatkom Evrope i na njega slijeću uglavnom avioni low-cost kompanija poput Ryanair i Upi. Sa aerodroma Šarlroa, odnosno Jug Brisel, možete da putujete u Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Dansku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Izrael, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Maltu, Crnu Goru, Maroko, Poljsku, Portugaliju, Rumuniju, Slovačku, Španiju, Švedsku, Veliku Britaniju i, naravno, Bosnu i Hercegovinu. Znači čak 23 zemlje, a u nekim od zemalja imate zavidan broj aerodroma na koje slijeću Ryanair avioni direktno sa aerodroma Šarlroa. Na primjer, Šarlroa je samo u Španiji povezan sa čak 17 aerodroma.
Ovo ipak nije jedini briselski aerodrom spojen preko Ryanaira sa ostatkom Evrope, tu je i mnogo veći i poznatiji Brisel aerodrom, udaljen od samog Brisela 10 km, a od Šarlroa aerodroma nekih 60 km. Sa tog aerodroma imate vezu za skoro sve svjetske destinacije, a godišnji broj putnika koji prođe kroz ovo avio čvorište je oko nevjerovatnih 25 miliona.
Odluka vašeg reportera je pala na Rim, zato što se let iz Banjaluke skoro pa savršeno uklapa sa letom iz Brisela za Rim. Što ipak ne mora da znači da se u proljeće ili ljeto ti termini neće pomijerati u odnosu na jesen.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Letovi iz Banjaluke za Šarlroa (Brisel) i obratno su svakog ponedjeljka, odnosno petka. Polazak iz Banjaluke u ponedjeljak je u 17:55, a predviđeni dolazak je u 20:00, dok je polazak za Rim, odnosno aerodrom Ćampino (nedaleko od prestonice Italije) u 20:55. U Rim dolazite u 23:00, a odatle preko Shuttle autobusa (odabrali smo Teravision čije karte se mogu kupiti ranije putem interneta) za samo 5 EUR kroz manje od pola sata ste u centru Rima, tačnije na stanici Termini. Ovo je ujedno i najveća željeznička, autobuska i metro stanica u „vječnom gradu“. Povratak je malo komplikovaniji ali i sa manje stresa jer ne žurite na određeni „gejt“ na kojem morate biti minimum pola sata prije polijetanja vašeg aviona. Iz Rima polijećete u 9:30 i na Šarlroa ste u 11:30 i na let za Banjaluku čekate do 15:30 i kod kuće ste oko 18 časova.
Sama kupovina karte je isključivo putem interneta gdje vam preporučujemo da koristite paypal nalog, i da ne upisujete podatke od svoje bankovne kartice. Cijene karata variraju i kreću se od 9.90 EUR u jednom smijeru pa do par stotina EUR, u zavisnosti od toga kad kupujete karte za svoj let, ali i od predviđenih gužvi. Uvijek imate mogućnost da odaberete jednu od tri ponude paketa: STANDARD FARE, PLUS i FLEXI PLUS.
Na ovo treba posebno da obratite pažnju jer je Ryanair od 1. novembra ove godine promijenio politiku oko prtljaga i sada u paketu STANDARD FARE možete unijeti samo manju torbu, umjesto kao do skora manju i veću torbu i koje ste obe nosili sa sobom u kabine. Ipak, pojam manje torbe je dosta fleksibilan, bar kod Ryanaira, pa smo imali priliku vidjeti poprilično velike torbe koje su putnici nosili sa sobom u kabinu a nisu ih ostavljali za avionski prtljažnik. Ako vam ipak treba više prtljaga onda uzmite paket PLUS gdje dobijate prioritet prilikom ukrcavanja ali i mogućnost unošenja dvije torbe u samu kabinu. Savjet: požurite jer pojedini putnici, kao što smo već napomenuli, unose preglomazne kofere i može se dogoditi da svoj prtljag (što se nama dogodilo) morate gurnuti pod samo sjedište. Baš kao u autobusu za bilo koje manje mjesto u BiH, malo neobično ali ovo je ipak low-cost kompanija.
To što ste kupili kartu ne znači da imate sjedište u avionu i ono se najčešće dodatno plaća pored cijene same karte. Birajte jeftina sjedišta, a najbolje na samom kraju jer ste blizu WC-a i prvi izlazite iz aviona. Nakon što adaberete mjesta dodatno možete uzeti mogućnost prtljaga u prtljažniku aviona (što je bolja i jeftinija opcija od PLUS paketa), putno osiguranje, mogućnost rentanja automobila ali i smještaja na destinacijama na koje idete. Ryanair pruža velike mogućnosti putnicima iz BiH, ali i lokalnom turizmu. U to su se imali prilike uvjeriti belgijski novinari koji su se oduševili Banjalukom. Ipak, bitno je da znate da se procedura na aerodromima u Evropi razlikuje, prvenstveno zbog sigurnosnih razloga i da je na aerodromu preporučljivo biti sat i po vremena prije leta, ako niste sigurni da ćete stići na vrijeme – dokupite brzi prolaz, odnosno FAST PASS. Problema sa korištenjem Rayanaira nismo imali i sve je i više nego ispoštovano. Sa druge strane, na samom povratku s puta, na aerodromu u Mahovljanima dočekala nas je gužva i blago razočarenje.
Svi putnici nisu mogli da uđu u prostor prije pasoške kontrole, nego je jedan dio putnika bio napolju, ispred ulaza po poprilično hladnom vremenu. Pasoška kontrola je išla nešto sporije iz razloga što je jedan od carinika zamolio kolegu koji radi na pasoškoj kontroli (a samo dvojica rade kontrolu) da, budući da zna engleski, popriča sa jednom putnicom. Kritika za osoblje banjalučkog aerodroma, na aerodromima Šarlroa i Ćampino je sve i jedan član zaposlenog osoblja skoro savršeno znao engleski jezik. Ono ipak što raduje je da je u Banjaluku sa nama stigao popriličan broj turista iz Indije što odaje utisak da ipak postajemo dio Evrope i da se otvaramo svijetu.
Dejan Rakita
