Iako je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dala zeleno svjetlo na izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije izglasao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS.
Nakon što su Izmjene i dopune Zakona o VSTS krajem prošle sedmice prošle sjednicu Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, očekivalo se da će izmjene dobiti podršku i u Predstavničkom domu.
“Prema svim dosadašnjim informacijama, izmjene će dobiti podršku i u Predstavničkom domu. U principu, izmjene se najviše vežu za dostavljanje finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija i tu nema ništa sporno. To treba da bude javno”, izjavio je tom prilikom Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Međutim, na zasjedanju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH početkom ove sedmice, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH nije dobio entitetsku većinu, uz obrazloženje da je “zakonodavni okvir nepotpun i ne garantuje u dovoljnoj mjeri nezavisnost, samostalnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa”.
Dakle, nada da će se reforma pravosuđa, konkretno VSTS-a, pokrenuti s mrtve tačke, trajala je samo tokom vikenda. Već početkom radne sedmice bh. parlamentarci su odbili izmjene Zakona o VSTS uz obrazloženje da zakonodavni okvir “ne garantuje nezavisnost i samostalnost pravosuđa”. Pitanje je samo od koga VSTS ne bi bio nezavisan i samostalan?
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Sagovornici koje smo kontaktirali ističu da političke elite u BiH već godinama opstruišu usvajanje izmjena Zakona o VSTS.
Izvršna direktorka Transparency International BiH Ivana Korajlić ističe da se stiče utisak da veći interes za nezavisnost i integritet pravosuđa u BiH imaju međunarodne institucije i EU nego što to imaju domaći predstavnici vlasti.
“Mi zaista ne želimo i nismo spremni za efikasnije i odgovornije pravosuđe, a s druge strane građani trpe, trpi kompletan sistem, a ispada kao da svima odgovara da se ovakvo stanje nastavi i da se jednostavno ovako u nedogled urušavaju i derogiraju same institucije pravosuđa”, ističe Korajlićeva.
Sličnog stava je i Tanja Topić, naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung, koja smatra da je najveći zagovornik reforme pravosuđa međunarodna zajednica.
“O tome svjedoči činjenica da je međunarodna zajednica uložila ogromna novčana sredstva u reformu pravosuđa. Na drugoj strani vidimo da je politika ta koja želi držati pravosuđe pod kontrolom. To je prirodno iz prostog razloga što smo na bezbroj primjera vidjeli da su najveći generatori koruptivnih radnji zapravo političari. Ako ćete izgraditi pravnu državu, ako ćete imati pravosuđe koje neće biti pod političkom kontrolom ali i dijelom pod kontrolom kriminogenih struktura sa kojima su pojedinci uvezani u tom pravosudnom lancu, to bi značilo i za mnoge vinovnike i političke aktere zatvor umjesto udobnih fotelja u kojima sjede godinama zahvaljujući toj sprezi sa pravosuđem”, ističe Topićeva.
I pravni stručnjaci tvrde da su političari najveći kočničari procesa reforme pravosuđa.
Advokat Aleksandar Jokić smatra da su političari kočnica reformi pravosuđa jer je posmatraju kao političko pitanje, odnosno dnevno političko pitanje a ne kao pitanje koje je od suštinskog značaja za funkcionisanje države.
“Reformu pravosuđa najviše zagovaraju građani, ali moguće i nesvjesno ukazujući na nepravde i nemogućnost funkcionisanja u ovom društvu, na nemogućnost da zaštite ili ostvare svoja prava. Ti građani nisu u mogućnosti da artikulišu svoje stavove tako da za to služi civilno društvo, koji onda u njihovo ime i za njihov račun to predlažu. U civilnom društvu možemo naći neke NVO koje jesu najveći zagovornici reforme pravosuđa, iako o njoj najčešće pričaju političari”, ističe Jokić.
Brankica Spasenić, novinarka portala Mondo koja prati proces reformi u pravosuđu, smatra da su deklarativno svi zagovornici reforme, “ali je problem što reformu ne vide u istom smjeru”, uz napomenu da ipak ne bi targetirala stranu koja opstruiše.
Ipak, ističe da, “ako govorimo sa stanovišta političke volje za postizanjem kompromisa i uspostavljanjem nezavisnog pravosuđa, nezavisnog ne od odgovornosti nego od politike, kao i društvenog entuzijazma i vjere u pravnu sigurnost”, pravosuđe će se teško uskladiti sa evropskim principima.
Izvještaj Evropske komisije: Nema napretka u procesu reforme prasvosuđa
U Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu Evropska komisija navodi da je BiH u ranoj fazi priprema što se tiče pravosuđa i da nema napretka u ovoj oblasti.
“Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa se nije poboljšala. Izvršne i zakonodavne vlasti nisu usvojile dodatne mjere zaštite. Nedosljednost i preširoka diskreciona ovlašćenja i dalje postoje pri primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u službi i sukobu interesa sudija i tužilaca”, ističe se u Izvještaju uz napomenu da je parlament odbio izmjene i dopune Zakona o VSTS kojim bi se zaštitio integritet pravosuđa, odnosno kojim bi se kreirao kredibilan i rigorozan sistem za provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija.
Naglašava se da su potrebne hitne mjere kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosuđe i ojačao njegov integritet.
“Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i slabo funkcionisanje pravosudnog sistema nastavlja da potkopava ostvarivanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ističe se u Izvještaju EK.
Da ne postoji politička posvećenost, odnosno volja, a ni sposobnost da se pravosuđe uskladi sa evropskim principima, ističe i Aleksandar Jokić koji tvrdi da kao društvo još uvijek nismo sposobni da iznesemo reformu pravosuđa u skladu sa evropskim normama.
“Mnoge bitne teme koje se tiču reforme pravosuđa ili se tiču uopšte pravosuđa prolaze nezapaženo od strane građana. Građani su nijemi i nezainteresovani. Ako takvo društvo koje je nezainteresovano za te procese bira svoje predstavnike, ti predstavnici su jednostavno takvi. Društvo ima vlast kakvu zaslužuje. Naša vlast je potpuno nezainteresovana za bilo šta osim za ostanak na vlasti i lagodnog života sa te vlasti. Mi kao građani moramo shvatiti da moramo napredovati, moramo postati osvješteni, moramo shvatiti da živimo u 21. vijeku i na neki način moramo otvoriti prozore, prozračiti prostoriju. Ovdje postaje poprilično zagušljivo i postajemo poprilično učmali”, zaključuje Jokić.
Očigledno da “zagušljivost i učmalost” odgovaraju ovdašnjim političkim elitama koje nemaju namjeru da “otvore prozore i prozrače prostoriju”. Sve dok je “zagušljivo” njima odgovara jer bi, ukoliko bi došlo do “prozračenja”, veoma lako mogli izgubiti položaje i privilegije. Neki čak i slobodu.
Gerila
