Nakon što je Milan Tegeltija podnio ostavku na sve funkcije u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine sve više se pominje reforma VSTS i pravosuđa u BIH. Reformu pravosuđa kao uslov finansijske pomoći zemlji nedavno je pomenula i Evropska unija. Međutim, da bi došlo do reforme, mora biti postignuta entitetska saglasnost u institucijama Bosne i Hercegovine do čega, za sada, ne dolazi. Pravosuđe BiH, kada se govori o neefikasnosti države, najčešće je pominjana tema. O potencijalnoj reformi pravosuđa u BiH za Gerila info govorio je profesor Ustavnog prava i sudija Okružnog suda u Banjaluci, Milan Blagojević. On smatra da je najbolje rješenje razdvajanje VSTS na tri nezavisne institucije.
“Iskreno govoreći ja ne očekujem mnogo, pogotovo ne u dogledno vrijeme o čemu na svojevrstan način govori i činjenica da mi ne možemo da se dogovorimo ni o modelu reforme. Imamo jedan prijedlog koji bi išao na parcijalne, kozmetičke izmjene postojećeg zakona o VSTS dok je drugi prijedlog onaj koji govori o potrebi donošenja tri posebna zakona. Već ta činjenica govori o nespremnosti profesionalne, pravosudne zajednice ali i političke, koja je u ovom slučaju najvažnija, na istinske, korjenite promjene u pravosuđu BiH koje su neophodne. Ja smatram da bi te promjene trebale ići u pravcu donošenja tri nova zakona i uspostavljanja tri nove institucije u sferi pravosuđa. Jedna promjena bi trebala biti izvršena donošenjem zakona o Visokom sudskom savjetu, druga donošenjem Zakona o Visokom tužilačkom savjetu dok je treća vezana za Kancelariju disciplinskog tužioca u vezi sa kojom bi trebalo da se donese poseban zakon o Kancelariji disciplinskog tužioca u pravosuđu BiH”, kaže za naš sajt Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.
Mislite da bi te tri institucije trebalo posebno da funkcionišu? Zašto bi to bilo bolje?
“Vidite, zato što se istinska nezavisnost pravosuđa a posebno sudija i tužilaca ne postiže samo nezavisnošću od političke, izvršne i zakonodavne vlasti nego i unutrašnjom nezavisnošću pravosuđa Bosne i Hercegovine. Sistem u kojem tužioci odlučuju ko će biti sudije, dakle biraju sebi sudije a sudije biraju ko će im biti javni tužioci a advokati odlučuju ko će im biti sudije i tužioci ne omogućuje istinsku nezavisnost sudija pa je zato neophodno da se donese Zakon o visokom sudskom vijeću koje bi bilo nezavisna institucija u kojem ne bi bilo mjesta za tužioce da oni odlučuju ko će biti sudija a ko neće niti bi bilo mjesta za advokate da oni odlučuju o tome. Takođe, ja smatram da nema mjesta ni osobama iz političkog miljea koje dolaze po odluci zakonodavnog organa odnosno organa izvršne vlasti. Tako da bi u tom zakonu trebalo ukinuti mogućnost da PSBIH imenuje svog predstavnika kao i Savjet ministara. Umjesto toga Visoko sudsko vijeće bi trebalo biti popunjeno uglednim redovnim univerzitetskim profesorima prava, po dva iz RS i FBiH a ostali članovi bi trebali biti, dominantno, sudije Vrhovnih sudova u BiH i u manjem broju sudije Okružnih i kantonalnih sudova. Samo tako se omogućuje da se stvori jedno istinski nezavisno sudstvo u kojem će profesionalno znanje, prije svega locirano u Visokom sudskom savjetu, kroz jedan merit sistem omogućiti da u sudove budu imenovane sudije od integriteta i znanja. Isto tako bilo bilo bi omogućeno napredovanje u sudijskoj karijeri da na najviše funkcije dolaze sudije od integriteta i istinskog znanja. Kao što bi tim sistemom bilo omogućeno da se uoče slabosti u radu pojedinih sudija koje svojim manjkom integriteta i deficitom znanja zaslužuju da budu razriješeno id sudijske funkcije.”
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Koliko bi sve to doprinijelo postojanju odgovornosti sudija i tužilaca?
“Iskreno govoreći, u tom pogledu, ne može se prigovoriti ni važećem zakonu o VSTS BiH jer on u članovima 56 i 57 već propisuje odgovarajuće norme koje sus redstvo za borbu protiv nekvalitetnog rada sudija i tužilaca. Tamo imamo odredbe koje kažu da se disciplinski postupak pokreće protiv sudije odnosno tužioca ako nemarno, neblagovremeno ili nestručno obavlja svoj sudijski ili tužilački posao. Tu su na prvom mjestu predsjednici sudova odnosno glavni tužioci koji to treba da zapaze i o tome obavijeste Kancelariju disciplinskog tužioca, da ukažu na to. Druga stvar je što oni to u praksi ne rade pa imamo stvari kao što su nestručno obavljen posao javnih tužilaca za šta oni ne odgovaraju.”
Koliko je realno da narod na izborima bira sudije i tužioce, takva praksa postoji u SAD?
“To nije univerzalno pravilo koje važi u svim saveznim državama. U nekim državama postoji takav izbor sudija od strane naroda. Ja mislim da to nije dobro rješenje, pogotovo za društvo i državu u kojoj mi živimo koja je u kulturološkom pogledu daleko od toga. Mi imamo kulturološki manjak u profesionalnoj pravosudnoj zajednici a uz dužno poštovanje svakog čovjeka i naš narod je daleko od kulturološkog nivoa da bi on mogao da odlučuje o tome ko će biti sudija i da se za to raspisuju izbori. Mislim da bi to tek pravosuđe uvelo u politizaciju i još više uvelo u zavisnost od politike nego što je sada.”
GERILA info
