Rudarenje mineralnih sirovina, iako donosi ekonomske prilike, u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona postaje sve ozbiljniji ekološki problem.
Projekti rudarenja i geoloških istraživanja postavljaju značajne izazove kada je riječ o zaštiti prirode i zdravlju ljudi, dok istovremeno privlače strane kompanije zainteresovane za eksploataciju ovih resursa.
Centar za životnu sredinu, putem svoje objave na društvenim mrežama, jasno je istakao da BiH, zemlja već opterećena problemima zagađenja izazvanim postojećim rudnicima, nije spremna na nove projekte rudarenja.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Vladimir Topić, predstavnik Centra, prisustvovao je sastanku u Evropskom parlamentu pod nazivom “Balkan na raskršću: projekti rudarenja mineralnih sirovina u BiH i zemljama regiona”, gdje je skrenuo pažnju na projekte rudarenja koji ugrožavaju prirodne resurse i zdravlje stanovništva. Posebno su istaknute lokacije poput planine Ozren, doline rijeke Plive, i područja poput Majevice i Kupresa, koja su bogata biodiverzitetom i poljoprivrednim zemljištem, a koja su pod prijetnjom rudarske eksploatacije.
Iz Centra ističu da je riječ o područjima sa izuzetno bogatom prirodnom vrijednošću.
“Ne smijemo dozvoliti realizaciju svih tih projekata i otvaranje rudnika, jer nam već i postojeći prave veliko zagađenje! Ne smijemo da dozvolimo da ne stvorimo nove parkove prirode i nacionalne parkove, jer zasigurno imamo mnogo više prirodne vrijednosti od tek 3% teritorije pod zaštitom! Ne smijemo da dozvolimo da vodu i plodnu zemlju zamijenimo rudnicima i dovedemo u opasnost zdravlje stanovništva! Bosna i Hercegovina ne smije biti rudarska kolonija!”, naglašava se u objavi Centra.
Planina Ozren, posebno bogata biodiverzitetom, postala je simbol borbe protiv rudarenja u BiH.
Zoran Poljašević, mještanin Ozrena i stručnjak za zaštitu životne sredine, na sastanku u Evropskom parlamentu govorio je o specifičnosti ovog područja, koje je stanište zaštićenih vrsta i endemskih biljaka. Ozren, pored bogatstva prirodnih resursa, ima i kulturnu vrijednost – biljka Iva, koja raste na Ozrenu, uvrštena je u UNESCO-vu nematerijalnu baštinu, što dodatno podvlači značaj njenog očuvanja.
Poljašević je upozorio na nepravilnosti i nedostatak transparentnosti u sprovođenju geoloških istraživanja od strane kompanije koja je dobila dozvolu za istraživanja teških metala poput nikla i kobalta na ovom području. Naglašava da lokalna zajednica nije bila obaviještena o ovim aktivnostima na vrijeme i da su o svemu saznali tek nekoliko mjeseci kasnije, zahvaljujući podacima iz Australije.
Srpska akademija nauka objavila je naučnu studiju koja ukazuje na ozbiljne štete po životnu sredinu prouzrokovane eksploatacijom teških metala. Šteta koja bi mogla nastati usljed rudarenja u osjetljivim ekosistemima, kao što je Ozren, daleko prevazilazi ekonomsku korist. Poljašević je rekao da se u studiji navodi da istraživanja pokazuju da će rudarenje na ovim lokacijama nanijeti nepopravljivu štetu životnoj sredini.
Uz sve to, BiH već sada ima nedovoljnu zakonsku regulativu u oblasti zaštite prirode. Nove izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, kako su naveli aktivisti, idu na ruku kompanijama, umjesto da ojačaju zaštitu okoliša. Poljašević je, zajedno sa kolegama, upozorio na pritiske kojima su izloženi lokalni aktivisti. Naglašava da su njegove kolege suočene s prijetnjama, dok je on lično izgubio posao zbog aktivizma.
Iako je Evropska unija izrazila interes za kritične mineralne sirovine, Poljašević i njegovi saradnici se nadaju da će evropske institucije prepoznati važnost očuvanja prirode u BiH.
Istakao je da Evropa mora čuti glas ljudi iz lokalnih zajednica zemalja kao što je Bosna i Hercegovina i da BiH ne smije postati rudarska kolonija. Pozvao je na poštovanje visokih standarda zaštite životne sredine, očuvanje kulturnog naslijeđa i prava lokalnih zajednica.
Borba protiv rudarenja nije samo borba za očuvanje prirode, već i borba za budućnost BiH. Ako ne budemo pažljivi, naši vodni resursi i plodno zemljište mogli bi biti izgubljeni u korist kratkoročnih rudarskih interesa, što bi imalo dugoročne posljedice po zdravlje ljudi i održivost lokalnih zajednica.
Gerila.info