Jučerašnjim saslušanjem predsjednika Socijalističke partije Srpske Gorana Selaka u svojstvu svjedoka, počela su saslušanja u istrazi protiv zvaničnika iz Republike Srpske zbog “napada na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine”.
“Meni je predočeno da su osumnjičeni predsjednici svih političkih partija, kao i predlagači informacija i zaključaka, kao i deklaracije. Pored predsjednika političkih partija tu je i predsjednica Republike Srpske kao osumnjičena, predsjednik Vlade i šefovi poslaničkih klubova”, izjavio je Selak nakon saslušanja.
Naveo je da ne vidi svrhu pozivanja u Tužilaštvo, jer sve što su ga juče pitali su opšte stvari koje su poznate u javnosti.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Јa sam prenio, one opštepoznate stavove, stavove institucija Republike Srpske i svakako dao sam izjavu da sam za jačanje institucija Republike Srpske, za jaku i stabilnu Srpsku u okviru Dejtonske BiH”, rekao je Selak.
Saslušavanje svjedoka nastavlja se danas kada će biti saslušani predsjednici Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić i Srpske demokratske stranke Mirko Šarović, dok će predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović biti saslušan sutra.
Jutros je prvi u Tužilaštvu BiH bio predsjednik SDS-a Mirko Šarović. On je novinarima rekao da su razgovarali o posljednjoj sjednici NSRS na kojem se odlučivalo o prijenosu nadležnosti iz oblasti pravosuđa, poreza i sigurnosti i odbrane.
“Nejasno mi je zašto smo kao šefovi opozicionih stranaka pozvani na ovo saslušanje, ne vidim nekog posebnog smisla. Nisam imao ništa posebno im ni reći jer mi nismo ni prisustvovali glasanju u sjednici NSRS. Mi smo odustali od glasanja s obzirom na to da sama ta priprema prema našem mišljenju nije tekla kako treba”, rekao je Šarović.
Ističe da ne zna u kojem će pravcu ovaj proces ići, niti šta je plan pravosuđa, ali je iznio svoj stav o samoj ideji prenosa nadležnosti BiH na RS.
“Lično sam objasnio poziciju SDS-a u ovom procesu. Kao šef stranke sam im rekao stav, a što je poznato već sa sjednice NSRS. Uloga SDS-a kao opozicione stranke i mene kao lidera je poznat. Ja sam rekao da za mene nije sporan prenos nadležnosti, ali smo u političkom smislu smatrali da smo trebali prvo postići unutrašnji konsenzus”, navodi Šarović.
Što se tiče teze da je sjednica NSRS predstavljala napad na ustavni poredak BiH, Šarović smatra da se ne radi o napadu.
“Ja sam se protivio prijenosu nadležnosti i 2005, 2006, i 2010. Zašto bih ja mijenjao sad stav, ali bih u političkom smislu birao neki drugi način”, naglašava Šarović.
Inače, prema toku saslušanja, postupajući tužilac Oleg Čavka tretira sve materijale i akte koji su bili pred poslanicima Narodne skupštine, ne samo na posebnoj sjednici Parlamenta, a odnose se na vraćanje Dejtonskih nadležnosti Republici Srpskoj.
U vezi sa saslušavanjem lidera opozicije u Tužilaštvu BiH, pojedini stručnjaci iz oblasti prava ističu da Tužilaštvo zloupotrebljava svoju poziciju jer je krivično djelo napada na ustavni poredak BiH moguće izvršiti samo upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile.
“Papir parlamenta, na koji su preneseni odluka, zakon ili neki drugi akt, nije nikakva sila niti prijetnja silom, a kamoli fizička sila ili prijetnja fizičkom silom. Ta jedna riječ, fizička, toliko jasno dokazuje postojanje zloupotreba u Tužilaštvu BiH u ovom slučaju”, ističe profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Dodaje da u Tužilaštvu BiH rade tužioci koji, za razliku od pravnih laika, znaju važnost riječi fizička sila i da kad nema takve sile, nema ni navedenog krivičnog djela, iz čega u konačnom proizlazi da oni znaju da nemaju pravo ni da pokrenu istragu, a kamoli da je vode i da saslušavaju bilo koga, kada akt parlamenta nije nikakva sila, a kamoli fizička sila.
“Iako to oni sve znaju, ipak su otvorili istragu suprotno zakonu, čime sami dokazuju svoju zloupotrebu”, naglašava Blagojević.
Sudija Suda BiH Branko Perić ističe da, što se tiče ustavnog poretka, stvari nisu jednostavne.
“Dejtonski ustav se razlikuje od uspostavljene prakse u kreiranju državne vlasti. Problem su nametnuti zakoni. Ako se faktički poredak prihvati kao ustavni poredak, onda bi se moglo raditi o nekoj vrsti podrivanja ustavnog poretka. Međutim, Dodik javno izjavljuje da on ne ruši Dejtonski ustav, nego upravo čini suprotno – vraća se na Dejtonski ustav. Dakle, imamo realnost koju treba podvesti pod pravnu normu. Praksa do sada nije imala takav slučaj. U svakom slučaju, pravni problem će morati da riješi sudska praksa”, kaže Perić.
Što se tiče protivpravnog postupanja u cijelom slučaju, on smatra da se izašlo iz sfere politike i zakoračilo u kriminogenu zonu.
“Prije svega, bojkot rada u državnim institucijama ne može se smatrati zakonitim postupanjem. Bojkot ne poznaje radno zakonodavstvo i svako ko odbija rad u državnim institucijama postupa protivpravno. Odgovornost za takvo postupanje može biti radnopravna i krivičnopravna. Neko ko ne vrši svoja ovlaštenja, a to prouzrokuje nekome štetu, ili nekome donese korist, čini krivično djelo zloupotrebe dužnosti ili ovlaštenja. Problem su svijest i namjera kao subjektivni elementi krivičnog djela”, navodi Perić.
On ističe da, kad se razmatra ovo pitanje, treba imati u vidu da mora postojati granica do koje je politička aktivnost prihvatljiva, odnosno od koje politika prelazi u protivpravno djelovanje.
“Politika je legitimna sve dok uključuje dijalog i traganje za rješenjem političkih pitanja. Kad prijeđe u jednostrane akcije, to je revolucija, a zna se kako se revolucije završavaju”, rekao je Perić.
RTRS/Klix/Nezavisne novine/Buka
