Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH, bilježi uspješan rast privatnog sektora i visoki standard života. Ipak, lokalna vlast na čelu s dugogodišnjim gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkom Topićem suočava se s infrastrukturnim problemima poput neizgrađenog pročistača otpadnih voda i nedovršene kanalizacije.
ŠIROKI BRIJEG – Široki Brijeg, iako prema popisu iz 2013. godine ima tek oko 28.000 stanovnika, redovno se svrstava među deset najbogatijih gradova u Bosni i Hercegovini.
U ovom zapadnohercegovačkom gradu posluje šest privatnih kompanija koje ostvaruju godišnje prihode iznad 100 miliona KM, dok je čak 129 malih i srednjih poduzeća prošle godine ostvarilo više od milion KM prihoda. Privatni sektor u gradu je vrlo jak, što doprinosi visokom standardu života. Međutim, istovremeno se događa i situacija da se zbog toga većina stanovnika ne želi baviti politikom niti aktivno podizati glas zbog nedostataka koje primijete u javnim preduzećima i uslugama koje im ta preduzeća moraju pružati.
Odlaze stari
Miro Kraljević, dugogodišnji gradonačelnik, i Vinko Topić, predsjednik Gradskog vijeća, obavljaju te funkcije još od 2004. i 2012. godine, no čini se da njihova era dolazi kraju s Opštim izborima 2024. godine. Topić je najavio da se neće ponovno kandidovati, rekavši da je zadovoljan svojim radom, ali smatra kako je vrijeme za mlađe snage. Kraljević je takođe potvrdio da se neće kandidovati za još jedan mandat, ističući kako želi predahnuti, no planira ostati politički aktivan kao predsjednik gradskog odbora HDZ-a BiH.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
U zadnjem sazivu gradskog vijeća, izabranom 2020. godine, 16 je HDZ-ovih odbornika moglo glasati za sve odluke, bez potrebe da za ruke mole opoziciju koju čine HDZ 1990 i HSP dr. Ante Starčević sa po četiri odbornika, te jedan nezavisni odbornik.
HDZ BiH je najavio kao svog kandidata za gradonačelnika Ivu Pavkovića, mladog ekonomista i zaposlenika Grada koji je dosada radio na EU projektima i saradnji s međunarodnim organizacijama. Njegov glavni suparnik biće Žarko Lasić ispred HDZ-a 1990, ratni veteran i menadžer u privatnom sektoru koji se dosad nije aktivno bavio politikom.
Pročistač zvan čežnja
Uprkos visokom standardu života, infrastrukturni problemi, poput izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, već godinama muče grad, ali i one koji su na sebe preuzeli odgovornost za njegovu izgradnju. Projekt pročistača, pokrenut (po drugi put) još 2018. godine, trebao je biti dovršen do 2021, no do danas nije funkcionalan. Opozicija kritikuje gradsku vlast zbog brojnih obećanja koja nisu ispunjena, dok aktuelna vlast prebacuje odgovornost na probleme s nadzorom radova i saradnjom s višim nivoima vlasti.
Činjenica je da je projekat izrađen 2018. godine, a gradilište je predano izvođaču radova JVCA KTM-Brina d.o.o. iz Posušja 25. januara 2019, čime su službeno započeli radovi. Planirani rok za završetak projekta, koji je uključivao faze projektovanja, izgradnje i probnog rada, bio je 750 dana. Nadzor nad radovima povjeren je konzorcijumu koji čine Biogest International GmbH iz Dresdena i Louis Berger iz Francuske, uz saradnju s ILF Beretende Ing ZT GmbH iz Austrije. Vrijednost radova procijenjena je na 2.705.172,00 evra bez PDV-a, a finansiranje je predviđeno kroz kombinaciju kreditnih i bespovratnih sredstava. Prema informacijama na ploči postavljenoj na ulazu u gradilište, rok za dovršetak bio je 7. decembra 2021. godine.
No od dana početka radova prošlo je više od pet godina, a Široki funkcionalni pročistač i dalje nema. Više puta je u medijima gradonačelnik Kraljević obećavao završetak radova, no otpadne vode Širokobriježana i dalje idu u rijeke Lišticu i Ugrovaču.
Gradonačelnik Kraljević više puta je obećao dovršetak projekta, no do toga još nije došlo. Opozicija se često osvrće na obećanja koja su vlasti dale 2021. godine, kada je gradonačelnik naveo tačan datum završetka – Dan grada 2022. – što se nikad nije dogodilo.
Manjak vizije oko duvanske stanice
Duvanska stanica, nekada ključna ekonomska lokacija i žila kucavica ekonomije Širokog Brijega, sada je prostor na kojem se planira graditi srednja stručna škola, trg, kao i niz drugih projekata, no realizacija tog projekta takođe kasni. Slična situacija je i s gradskim stadionom Pecara, čija je obnova debelo zakasnila uprkos uloženim sredstvima i kreditima.
Premda je bilo obećanja o izgradnji nove srednje stručne škole i poslovnog centra s ribarnicom i podzemnom garažom, vlasti su odustale od tih planova. Trenutni planovi uključuju izgradnju dvorane za školu, zgrade županijskih institucija i možda Gradskog muzeja, no opozicija je skeptična u vezi sa realizacijom tih projekata, posebno zbog nejasnih vlasničkih odnosa vezanih uz zemljište Duvanske stanice.
Predsjednik Gradskog vijeća Topić napominje kako „grad još nije upisan u vlasništvo tog prostora duvanske stanice, imamo neke peripetije, županijski zakon o privatizaciji, po njemu još nisu izmirene sve obaveze, iako jesu i ne znam koji je razlog što se to ne upiše na grad i počne raditi”.
Zaključuje kako je lakše osigurati sredstva za gradnju nego složiti kompleksnu papirologiju.
Netransparentno upravljanje odvozom otpada
Finansijsko poslovanje grada takođe je pod lupom zbog revizorskih izvještaja koja ukazuju na nepravilnosti u upravljanju budžetskim sredstvima, kao i netransparentno subvencionisanje komunalnih usluga.
Federalni revizori proveli su detaljnu analizu rada gradske uprave za 2023. godinu te su finansijskim izvještajima dodijelili mišljenje s rezervom, dok je usklađenost s važećim zakonima ocijenjena negativno.
Posebnu pažnju revizora privukao je način na koji Široki Brijeg upravlja odvozom otpada. Prema Odluci o komunalnoj naknadi iz 2012. godine, Služba za prostorno uređenje izdaje rješenja, dok se naknada uplaćuje na račun Javne ustanove “Coming”. Međutim, revizija je otkrila da ta odluka nije u skladu sa Zakonom o riznici FBiH i Zakonom o komunalnim djelatnostima, što dovodi u pitanje tačnost prikaza neporeznih prihoda.
Odvoz otpada iz Širokog Brijega do Zenice obavlja privatna firma Gram-Trans, čiji je vlasnik Ferdo Galić prema portalu Companywall. Revizija je utvrdila da je firma angažovana bez javnog konkursa i uz to prima subvencije od grada. U izvještaju stoji:
“Subvencije javnim poduzećima iznose ukupno 2.303.809 KM, od čega se 1.325.304 KM odnosi na zbrinjavanje komunalnog otpada, 360.765 KM na subvencije dječjem vrtiću ‘Trnoružica’, 253.242 KM na zapošljavanje pripravnika, 125.800 KM na Radio Široki Brijeg, te manji iznosi na druge projekte.”
Cjelokupni iznos subvencija za zbrinjavanje otpada odnosi se na usluge koje pruža Gram-Trans. Revizija je utvrdila da nije provedena procedura odabira najpovoljnijeg ponuđača te da su usluge pružane bez formalnog ugovora, što je suprotno Zakonu o javnim nabavama.
Dobavljač je ispostavljao račune po jediničnoj cijeni od 1.696,50 KM, priloživši otpremnice za odvoz otpada na relaciji Široki Brijeg – Zenica, kao i račune za deponiranje otpada po cijeni od 60 KM po toni. Grad je prihvaćao te račune bez odgovarajuće dokumentacije o količini deponiranog otpada i bez detalja o cijeni plaćenoj pri deponiranju.
Za poređenje, Grad Ljubuški po ugovoru plaća samo 10 KM po toni deponiranog otpada JP “Regionalna deponija” Doboj. Revizori su izrazili sumnju u to da su u ovom slučaju ispunjena načela efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti.
Dodatne sumnje pobudio je izračun koji je iznio opozicioni odbornik Josip Pinjuh. On je izračunao da je za odvoz otpada plaćeno ukupno 1.325.304 KM, što je podijelio s iznosom po jednoj turi od 1.696,50 KM, čime je dobio 781 turu. Uzimajući u obzir 303 radna dana (isključujući nedjelje i praznike), dolazi do podatka da su dnevno prema Zenici išla 2,6 kamiona otpada.
Međutim, uzimajući u obzir da Široki Brijeg godišnje generiše oko 7.000 tona otpada, a nosivost kamiona je 25 tona, logika pokazuje da je opravdan broj od 280 tura. Postavlja se pitanje – gdje je nestala preostala 501 tura?
Infrastruktura popravljena, ali gdje su računi?
Ipak, neki projekti su uspješno dovršeni. Asfaltiranje lokalnih cesta i rekonstrukcija saobraćajnica u okolnim područjima olakšali su saobračaj i poboljšali povezanost grada sa susjednim zajednicama. Kružni tok u Lisama pokazao se dobrim rješenjem za smanjenje gužvi u industrijskoj zoni, dok proširenje lokalne ceste prema Mokrom doprinosi boljoj dostupnosti ruralnih područja.
No ni u izgradnji puteva nije sve idealno.
Rekonstrukcija saobraćajnice Trn-Belušine-Mokro, koja je ključna za smanjenje saobraćaja kroz Trn, završena je početkom ove godine i koštala je 1,2 miliona KM. U istom mandatu proširena je i asfaltirana lokalna cesta Dobrič – Grabova Draga – Bile (Misište). Kružni tok u Lisama se pokazao kao uspješno rješenje, jer više nema zastoja u toj industrijskoj zoni, za razliku od situacije na izlazu iz poslovne zone Knešpolje. Iako su sredstva za proširenje izlaza i treću saobraćajnu traku osigurana, radovi na izgradnji, čija je vrijednost procijenjena na 3 miliona KM, još nisu započeli.
Planirana izgradnja treće trake za teretne kamione i šlepere nikad nije realizovana, iako, prema opoziciji, Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) ima na raspolaganju 3 miliona KM za taj projekat sa federalnog nivoa. Ta je tema postala predmet žustre rasprave na 36. sjednici Gradskog vijeća, gdje je odbornik HDZ-a 1990 Ivan Barać ponovno zatražio objašnjenje o sredstvima za Industrijsku zonu Knešpolje, napomenuvši kako odgovor na pitanje iz juna 2023. godine nikada nije dobio.
Gradonačelnik Miro Kraljević odgovorio je da su sredstva iskorištena za druge projekte, poput ceste Mokro – Belušine i Bile, odbacivši insinuacije o “zamračivanju” sredstava, ističući da su dokazi o utrošenom novcu vidljivi na terenu. Ipak, Barać je ponovio svoje pitanje o sredstvima za Knešpolje, kritikujući gradonačelnika zbog izbjegavanja odgovora. Novi kandidat za gradonačelnika, Ivo Pavković, izjavio je kako Grad nije primio sredstva od županije za taj projekat.
Barać je insistirao da su podaci objavljeni u Narodnim novinama ŽZH tačni te da je novac prebačen na županijski račun, ali nije proslijeđen Gradu Širokom Brijegu. Gradonačelnik Kraljević potvrdio je da je ŽZH dobila 7-8 miliona KM, ali je naglasio kako Grad nije dobio svoja sredstva, te da će upit biti upućen Vladi ŽZH radi pojašnjenja situacije.
Revizorski izvještaj dodatno je naglasio problem jer su neki ugovoreni radovi kasnili, a Grad nije naplatio ugovorne penale. Na primjer, za sanaciju ceste Dobrič – Bile izdvojeno je gotovo dva miliona KM, no radovi su kasnili 112 dana. Sličan problem nastao je i s rekonstrukcijom ceste Trn – Belušine – Mokro. Iako je ugovorom predviđena kazna od 1% ukupne vrijednosti za svaki dan kašnjenja, Grad nije aktivirao te zaštitne mjere i nije naplatio penale izvođaču.
Loše upravljanje sredstvima
Vlast se, uprkos povećanju budžeta, suočava s kritikama zbog lošeg upravljanja sredstvima, što je Gradu nanijelo direktnu štetu.
Revizorski izvještaji takođe su ukazali na brojne nepravilnosti u poslovanju gradske uprave. Transparentnost u raspodjeli sredstava za sport i kulturu, subvencije mjesnim zajednicama, kao i zapošljavanje novih radnika bez javnog konkursa, ocijenjeni su kao ključni problemi. Na primjer, isplate subvencija za zbrinjavanje otpada bile su bez zaključenog ugovora, što nije u skladu sa zakonom o javnim nabavama.
Revizori su utvrdili da je gradonačelnik, bez javnih poziva i definisanih kriterijuma, podijelio oko 260.000 KM za sport i kulturu. Takođe, netransparentnim su ocijenjeni transferi od 435.673 KM za mjesne zajednice te oko 128.000 KM za neprofitne organizacije i udruženja. Raspodjela je vršena na temelju dostavljenih zahtjeva bez prethodno utvrđenih kriterijuma. Uz to, skoro 150.000 KM, namijenjenih subvencijama za podršku novoosnovanim subjektima male i srednje privrede, nisu utrošene za planirane namjene.
Revizija je otkrila brojne nepravilnosti, uključujući upitnu saradnju gradonačelnika s preduzećem TP “Lijanovići”.
Jedan od ključnih problema je valjanost ugovora o zakupu zemljišta iz 1993. godine, kojim je TP “Lijanovići” dobio 299.212 kvadratnih metara bez naknade uz obavezu zapošljavanja 50 radnika. Kasnije su “Lijanovići” ustupili ugovor Farmi koza “Muša”, a grad je 2021. godine preuzeo objekte izgrađene na zemljištu, uz obavezu isplate 770.000 KM.
Međutim, Grad nije uspio dokazati da je zakupac ispunio obavezu zapošljavanja, što je ključni uslov za isplatu. Ovaj slučaj dovodi u pitanje transparentnost i odgovornost u upravljanju gradskom imovinom, kao i zaštitu interesa lokalne zajednice.
Bitno da su građani zadovoljni
Jedan od pozitivnih projekata u gradu svakako je modernizacija vodovodne mreže i obnova školskih objekata u ruralnim područjima. Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, poput izgradnje novih cesta i proširenja postojećih saobraćajnica, pomogla su poboljšanju kvalitete života stanovnika. Posebno je važno spomenuti digitalizaciju kina Borak, koje sada ponovno prikazuje filmove, uz status domaćina Mediteran Film Festivala, čime se doprinosi kulturnom životu grada.
Konačno, dok se gradske vlasti hvale povećanjem proračuna, revizorski izvještaji ukazuju na propuste u korištenju tih sredstava. Uprkos naporima da se poboljša infrastruktura i ekonomske prilike, problemi poput dugotrajnih kašnjenja projekata i nepravilnosti u javnim nabavkama ostaju izazov koji vlasti moraju hitno rješavati kako bi osigurale održiv razvoj grada.
(HERCEGOVINA.INFO)
