Slobodni novinari u Republici Srpskoj suočavaju se s novim izazovima nakon što su prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima stigli na dnevni red Narodne skupštine Republike Srpske.
Ove izmjene svrstavaju slobodne novinare pod kategoriju “samostalnih djelatnosti”, izjednačavajući ih sa profesijama kao što su advokati, notari, zdravstveni radnici, veterinari, arhitekti, stečajni upravnici i brokeri. Međutim, prema Društvu novinara Bosne i Hercegovine, ovakva kategorizacija nije ni približno pravedna.
Kako navode iz Upravnog odbora Društva novinara BiH, slobodni novinari i fotografi će, da bi ostvarili prihod koji Republički zavod za statistiku prepoznaje kao prosječnu neto zaradu od 1800 KM, morati zaraditi čak 2800 KM. Ovaj iznos nije lako ostvariv bez angažmana u više redakcija i preuzimanja različitih uloga – od dopisnika, novinara, kolumniste, fotografa, pa sve do multimedijalnog producenta.
“Za takvu profesionalnu djelatnost potrebno je posjedovati adekvatnu opremu kako bi proizvod bio konkurentan na tržištu”, navodi se u saopštenju Društva. Ova dodatna ulaganja čine novinarski posao daleko skupljim i složenijim u poređenju s drugim profesijama izjednačenim zakonom, poput advokata ili arhitekata.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Društvo novinara BiH ističe da bi se slobodnim i nezavisnim novinarima trebao omogućiti status malih preduzetnika, što bi im pružilo jednaka prava i olakšice kao i ostalim malim preduzetnicima. “Slobodno i nezavisno novinarstvo je već prepoznato kao preduzetnička djelatnost, ali nije podržano adekvatnim zakonodavstvom”, poručuju iz Društva.
Jedan od ključnih problema je i nelojalna konkurencija. Dok slobodni novinari preživljavaju uz minimalna sredstva i bez ikakvih subvencija, javni servisi i komercijalni mediji u Republici Srpskoj uživaju direktnu podršku iz budžeta. Ova podrška dolazi u vidu javnog finansiranja, direktnih podsticaja i javnih nabavki usluga reklame i propagande, koje državna preduzeća koriste za promociju svojih aktivnosti.
Za razliku od njih, slobodni novinari mogu se osloniti isključivo na kredite za nabavku opreme i početne poslovne aktivnosti, što dodatno otežava njihovu poziciju. “Umjesto subvencija ili podsticaja, slobodni novinari se suočavaju s birokratskim preprekama i nepovoljnom finansijskom situacijom”, ističu iz Društva.
U svom otvorenom pismu, Društvo novinara BiH apeluje na vlasti da prepoznaju specifičnosti novinarske profesije i omoguće pravedniji tretman slobodnih i nezavisnih novinara. “Naš rad je ključan za očuvanje demokratskih vrijednosti, ali trenutna legislativa otežava opstanak slobodnog novinarstva”, stoji u pismu.
U vremenu kada su mediji suočeni s finansijskim i političkim pritiscima, slobodni novinari ostaju stub nezavisnog informisanja. Njihov opstanak zavisi od spremnosti vlasti da prepoznaju značaj ove profesije i pruže im neophodnu podršku. Bez toga, slobodno novinarstvo ostaje prepušteno borbi za opstanak u nelojalnoj tržišnoj utakmici.
Gerila.info
