Nakon velikog pritiska javnosti Grad Banja Luka će danas održati Javnu prezentaciju Nacrta izmjena dijela RP Centar. Prezentacija je zakazana u 16.30 u Sali 33 u Gradskoj upravi.
Pomenuti regulacioni plan obuhvata najuže gradsko jezgro, koje je jedno od najbitnijih lokacija u Banjaluci.
Međutim, bez obzira na značaj ove cjeline, nova gradska vlast je uprkos prethodnim obećanjima odlučila da sa nekoliko krupnih projekata u potpunosti izmijeni centar grada što je šokiralo mnoge Banjalučane, te izazvalo i reakciju stručne javnosti.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Uz izgradnju nebodera u tzv. “rupi”, čiji je vlasnik i investitor Mladen Milanović Kaja, oči bode i što je u dvorištu Hrama Hrista spasitelja planiran još jedan objekat, preko puta Banskog dvora, kao i centralno spomen obilježje za poginule borce Vojske Republike Srpske u neposrednoj blizini zgrade Gradske uprave.
Upozorenje iz Centra za životnu sredinu: Na djelu je investitorsko planiranje
Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da je nova gradska administracija najavljivala novu eru u borbi protiv tzv. tajkuna i njihovog direktnog uticaja na lokalnu administraciju, ali da su se u međuvremenu desile krupne promjene koje ne idu u korist građana.
“Nekada najavljivani trgovački centar (na mjestu famozne „rupe“) – koji je djelovao da ne pripada staroj gradskoj jezgri, kroz proces prostornog planiranja za vrijeme prethodne administracije, a zahvaljujući pritiscima stručne i šire javnosti, pretvoren je u niz stambeno poslovnih zgrada (jedva) prihvatljive spratnosti (do P+5+Pe).
Poštujući školske preporuke struke tada je raspisan i konkurs za idejna rješenja ovog važnog područja za vizuelni identitet grada ali i kvalitet života u njemu.
Čudnim i nejasnim, a povrh svega iznimno netransparentnim procesom posljednjih godinu i po dana na području „rupe“ niče zgrada za koju se u kuloarima od samog početka govorilo da neće stati na zvanično propisanih pet spratova, već će izrasti čak dvostruko u visinu”, saopšteno je iz Centra za životnu sredinu.
Napominju da su slali dopise Gradskoj upravi koja im je odgovarala šturo kao i da je sve po propisima, a da se sada vidi da je gradska administracija koja je govorila NE investitorskom planiranju, ipak počela da radi drugačije
“Planirano stambeno naselje u najužoj gradskoj jezgri, enormnih gabarita (11-12 spratova). Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji je očito veoma uspješno lobirao za svoj interes.”
Dodaju i da se stanovi na pomenutoj lokaciji, koji su u izgradnji već se mogu i kupiti, kao i da vjerovatno prvi stanari već upisuju imovinsko pravo u vlasničkim knjigama, iako regulacioni plan na osnovu kojeg bi se ovaj stambeni kompleks mogao graditi nije prošao javni uvid i usvajanje.
“Da li je izgled istorijske gradske jezgre trajno narušen gigantskim stambenim zgradama? Kakav kvalitet života će imati Banjalučani u dvorištu novog stambenog bloka koji će centar zagušiti vizuelno, stvoriti dodatne saobraćajne gužve, dodati još par stepeni celzijusevih u već pregrijane mikroklimatske uslove centra?”, pitaju se u Centru za životnu sredinu.
Dakić: Ćuti i skupštinska većina i gradska administracija
Predsjednik Centra Tihomir Dakić za Gerilu kaže da je gradsko jezgro narušeno već u proteklih 10-15 godina.
“Ako krenemo od Hrama Hrista Spasitelja kojem je po originalnoj projektnoj dokumentaciji dodat još jedan objekat, odnosno mjesto za paljenje svijeća, gdje je, kako kažu arhitekte, narušena ta vizura, taj osjećaj centralnog trga. Sad kad se krene dalje, opet je devastacija centra ili je to nepostojanje koncepta kako bi trebalo da izgleda centralna zona samog grada”, izjavio je Dakić.
Dodaje i da je davanjem dozvole za gradnju tržnog centra na području koji se popularno zove “rupa”, kao i dogovaranjem investitora ko će i šta raditi, može se vidjeti kako teku dogovori “iza zavjese”.
Kaže da je zanimljiva i situacija kada je riječ o rukovođenju Gradom Banjaluka, to jeste činjenici da Skupština Grada Banjaluka, koju presvodi SNSD, ali i gradska administraciju koju predvodi aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković, ovo rade u tihoj saglasnosti.
“Jako je indikativno na ovom slučaju i oko ove teme – ja nisam čuo nijednu riječ ni reakciju skupštinske većine. Kako to da se sada ne javljaju? Izgleda da im ne odgovara kontriranje investitorima. Postoji osnovano pitanje ko upravlja javnim prostorima, dogovorom i donošenjem odluka“, pita Dakić.
Napominje da je ovo najbolji pokazatelj da ne postoje institucije u Bosni i Hercegovini, nego da postoje interesne grupacije koje upravljaju određenim procesima.
Ipak nada se da će građani doći u velikom broju na prezentaciju Nacrta regulacionog plana, kako bi mogli da reaguju i da dostave komentare i kritike na regulacioni plan.
A kritike su već poslali stručnjaci, tj. arhitekte sa banjalučkog Arhitektnosko-građevinsko-geodetskog fakulteta koji su poslali otvoreno pismo.
PISMO PROFESORA SA ARHITEKTONSKOG FAKULTETA PRENOSIMO U CJELOSTI
Proteklih dana, javnosti je predstavljeno nekoliko vrlo važnih nakana vezanih za budućnost gradskog tkiva Banje Luke. Govorilo se o novom velikom parku, o centralnom gradskom području, o spomeniku palim borcima. Ponovo, po osjećaju javne dužnosti, reagujemo na takve najave i istovremeno, primjećujemo da smo o mnogim od tih tema već više puta pisali. Ne samo da naši argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, nego smo u svakoj novoj prilici mogli da svjedočimo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet ovog grada. Time, konačno, blijedi i naša obaveza da u ovom javnom dijalogu (tj. monologu) nastupamo diplomatično i uzdržano.
1 – Obuhvat, izgrađenost i „idejna rješenja“
Sama inicijativa za izmjenom dijela regulacionog plana u potpunosti je nelegitimna (iako legalna) i zasnovana je jedino i isključivo u namjeri gradske administracije da izađe u susret maksimalističkim zahtjevima špekulatnske izgradnje, a na očiglednu štetu javnog interesa. Podsjećamo:
– Nedavno, 2018. godine, usvojen je predmetni regulacioni plan. Već taj plan je uklonio bilo kakva sporna ograničenja, kojima bi se privatnim investitorima ograničila prava da na svojim parecelama gradnjom ostvare profit. Već taj plan je, ogriješivši se o mnoga pravila struke, široko otvorio vrata za izgradnju stambeno-poslovnih objekata u prostoru koji to ne može da podnese. Ipak, uvijek se, kako vidimo, može tražiti više, a gradska administracija će uvijek bespogovorno poslušati.
– Jedina moguća osnova za izmjenu dijela regulacionog plana mogla je ležati u konkursu održanom 2019. godine, međutim, rezultati tog konkursa su nedvosmisleno ukazivali, ako ne na smanjenje izgrađenosti na tom području, onda barem na poštovanje trenutno važećih parametara.
Umjesto poštovanja konkursa, procedura, kontinuiteta i dobrog ukusa, dobili smo komični i uvredljivi igrokaz navodnog biranja „idejnog rješenja“, kojim se prikrivalo skoro dvostruko povećanje spratnosti iznad tzv. „rupe“. Novi Nacrt plana ne samo da odobrava deset, jedanaest (u praksi i više) spratova na datoj lokaciji, nego dodaje svim ostalim građevinskim markicama u bloku po jednu ili dvije dodatne etaže.
Nad ulicama Bana Lazarevića i Srpskom, samo uz legalna prekoračenja, nadvijaće se devet-deset nadzemnih etaža (prizemlje, šest ili sedam spratova, jedan mogući dodatni, te povučena etaža, skoro identična običnoj).
– Grad je odavno ušao u vrlo složen i važan proces donošenja Urbanističkog plana, krovnog gradskog planskog dokumenta. Taj proces je pri kraju – ako zanemarimo mogućnost njegovog blokiranja zarad održavanja onoga što je status quo. U ovom trenutku, prije donošenja UP-a, bilo kakve parcijalne izmjene u zonama od najveće važnosti za Banjaluku, mogu samo da svjedoče o punoj uključenosti gradske administracije u investitorski urbanizam.
2 – Trg kod Hrama – ili: jedino što nam je ostalo
Pređimo na ono što je, ako ne najveće, a onda, vjerovatno, najneprijatnije u ovom nacrtu: na teško oštećenje ambijentalne cjeline Banskog dvora, Banske uprave (današnje Gradske uprave) i Hrama Hrista Spasitelja. Već važeći plan iz 2018. godine predviđa mogućnost izgradnje malog objekta u porti Hrama (i o tome se nekoliko puta pisalo). Nacrt izmjene Plana, uprkos mnogim primjedbama, sada dopušta još veći objekat, s podrumom, prizemljem i potkrovljem (kao minimumom koji, za sada, možemo očekivati).
Banski dvor zaštićen je kao nacionalni spomenik od 2014. godine, međutim, značaj i prostorno dejstvo ovog objekta (i cjelokupnog ansambla, kojeg čini sa Gradskom upravom, Hramom i Palatom predsjednika) daleko prevazilazi okvire proste zaštite graditeljskog nasljeđa. Radi se o slici – dvije naspramne „iste“ bijele zgrade, koje uokviruju kupolu i zvonik – koja je jedna od ključnih za identitet Banje Luke i koja je jedina, možda, u stanju da ovom gradu podari auru prestonog.
Izgradnja bilo čega dodatnog u tom prostoru oštro narušava takvu sliku i ambijentalno ugožava sve uključene objekte. Čak nije jasno da li je ugroženiji Banski dvor, kojem su blokirani prednja fasada i glavni ulaz, ili Hram koji se, takvom gradnjom, pretvara od centralne gradske (pa i republičke) ckrve na glavnom trgu – u provincijalnu i izolovanu crkvu, sa parohijskim domom i ogradom.
Dosadašnji razvoj ovog slučaja pokazao je je da institucije, kojima je zadatak da se staraju o očuvanju ovog tako važnog mjesta, nemaju dovoljno integriteta (ili „kičme“) da taj zadatak izvrše. Predstavnici Grada, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te Komisija za očuvanje naconalnih spomenika BiH, po svemu sudeći, nisu adresa na kojoj se mogu donijeti ključne odluke. Stoga, izlazeći donekle iz okvira struke, ali polazeći od iskrene zainteresovanosti za dobro grada i kulturnog nasljeđa, želimo ovom prilikom da uputimo apel Eparhiji Banjalučkoj da planove za ovaj objekat i njegovu lokaciju temeljno preispita. Vjerujte nam da oštećenje centralnog banjalučkog trga može samo predstavljati tamnu mrlju na vrlo obimnom graditeljskom legatu Eparhije.
/Centralni prostor sjedišta Vrbaske banovine, na fotografiji iz tridesetih godina XX vijeka: monumentalan, čist i jasan. Kako u vrijeme svog nastanka, tako i po obnovi hrama 2008. godine, ovo je jedna od najupečatljivijih i najkvalitetnijih gradskih cjelina. Kao takvu, nju ne treba ni mijenjati, ni dopunjavati./
Zbog izuzetnog značaja svih navedenih tema, tražimo od gradske administracije da odobri produženje javnog uvida, kao i da zakaže javnu prezentaciju pred-nacrta izmjene dijela regulacionog plana.
Stručnu javnost i građane pozivamo da u velikom broj upute primjedbe i javno iskažu svoje mišljenje.
P.S.
Vijest o održanom konkursu za spomenik vrlo je svježa, a sama tema posebno složena. Nakon javnog prezentovanja svih konkursnih rješenja, nastojaćemo da se uključimo u javnu debatu o ovom važnom projektu.
Pismo su potpisali dr Ognjen Šukalo, doc. dr Maja-Milić Aleksić, doc. dr Diana Stupar, mast.inž.arh. Milica Malešević, prof. dr Darija Gajić, prof. dr Malina Čvoro, prof. dr Milenko Stanković, doc. dr Igor Kuvač i prof. dr Tanja Trkulja.
