Mario Crnković, predstavnik organizacije Green Team iz Novog Grada, nastavlja sa intenzivnim angažmanom na međunarodnom nivou kako bi se zaštitili interesi građana i životne sredine u Bosni i Hercegovini a ovaj put na ovu temu je izlagao pred EU parlamentarcima u Briselu. Glavna tema diskusije je protivljenje planovima Hrvatske da izgradi skladište srednje i nisko radioaktivnog otpada u blizini rijeke Une, u graničnom pojasu sa BiH, a o čemu je portal Gerila izvještavao u više navrata.
Crnković je nedavno, kao predstavnik Green Team-a, prisustvovao diskusiji u okviru Evropskog parlamenta, gdje je imao priliku da predstavi zabrinutost građana BiH u vezi sa ovim projektom.
„Naša borba nije samo lokalna, već međunarodna. Hrvatska planira da postavi radioaktivni otpad u blizini naše granice, a mi nemamo nikakve koristi od rada nuklearne elektrane. Naša jedina odgovornost jeste da zaštitimo naše građane i životnu sredinu,” izjavio je Crnković.
Prema njegovim rečima, jedan od glavnih izazova je to što Hrvatska nije voljna za saradnju i transparentnu razmenu informacija.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
„Očekivati od Hrvatske da proaktivno sarađuje je iluzorno. Odluka o Trgovskoj gori je donijeta politički, još 1999. godine, i svi kasniji potezi usmjereni su ka opravdavanju te odluke. Sva obećanja iz Hrvatske o dobijanju podataka ostala su neispunjena”, dodaje Crnković. On je dodao da posjeta EU parlamentu jeste korisna ali daleko od toga da je dovoljna za konkretne promjene vezano za odluku Hrvatske o namjeni Trgovske gore.
“Nije realno očekivati da će iko pokucati nama na vrata i pitati nas, koji su naši problemi i ponuditi nam pomoć. Problem Trgovske gore mora biti nošen na prag onima koji uzrokuju ili mogu biti dio rješenja. Uloga Evropske unije je značajna u kontekstu ovog slučaja. Nije dovoljno povremeno informisati predstanike Evropske unije u BiH koji u prethodnom periodu nisu imali dovoljno sluha za ovaj problem. Moramo ići po širini, obezbjediti da imamo što bolju informisanost svih relevantnih aktera, a ne dovoditi se u neizvjesnost da li je veličinu i značaj problema shvaćen od strane nekog pojedinca. Sistematski pristupi, korištenjem argumenata su imperativ ukoliko želimo rezultate, a ako nam nije stalo do života građana ovog područja, onda ćemo mi koji živimo uz targetirano područje kofer u ruke i što dalje od Trgovske gore”, kaže za Gerilu Crnković.
Na naše pitanje da li hrvatska strana aktivno sarađuje sa bosanskohercegovačkom, Crnković ističe da je bilo iluzorno i očekivati tako nešto.
“Nakon što je političkom odlukom Trgovska gora odabrana kao lokacija gdje će se skladištiti radioaktivni otpad i kada su ovu lokaciju ucrtali u prostorni plan kao jedinu lokaciju za odlaganje tog otpada, svi procesi koji su se nakon toga dešavali su zapravo usmjereni da dokazuju da je politička odluka opravdana. Iz tog razloga ni u narednom periodu, nije realno očekivati otvorenost, već poštovanje onog minimuma razmjene informacija, za koji ocijene da im ne može ugroziti realizaciju zamisli. Ekspertski tim je u više navrata dobijao obećanja da će dobiti rezultate istraživanja, da bi BiH mogla uskladiti svoja ispraživanja, međutim to je ostalo na obećanju koje nije ispunjeno, a ova obećanja nikad predstanici iz Hrvatske nisu htjeli uvrstiti u zapisnike ili na bilo koji način ispoštovati. Iz tog razloga nemamo informaciju ni kada će biti objavljena Studija uticaja na životnu sredinu, obzirom da je komunikacija između dvije zemlje poražavajuća. Iz medija znam da su planirali objaviti dokument krajem ove godine, a kada će se to desiti, ne možemo znati“, dodaje on.
A upravo je navedena Studija uticaja na životnu sredinu, koju priprema hrvatska strana, najvažniji dokument u čitavom procesu jer treba sagledati i negativne uticaje na ljude i životnu sredinu koje nosi ideja smještanja radioaktivnog i drugog opasnog otpada na Trgovsku goru.
“Obzirom na netransparentnosti koje prate slučaj Trgovska gora i ignorisanja realnog sagledavanja uticaja na teritoriju BiH, već sada možemo znati da će dokument sam po sebi biti u velikoj mjeri manjkav, jer nemoguće je napraviti studiju ukoliko se ne uzimaju u obzir svi relevantni podaci, za obe zemlje, a ne frizirani podaci koji će biti rezultat filtriranja kojekakvih konsultanata koji imaju za cilj uspjeh namjere da se na samu granicu smjeste radioaktivni i drugi opasni otpadi. Građani Novog Grada i drugih Krajiških opština nisu i neće snositi posljedice političkih odluka iz Hrvatske, niti to što je Hrvatska imala energetske i ekonomske benefite od rada Nuklearne elektrane Krško, koja je podsjećanja radi, dijelom jednim dijelom finansirana i sredstvima koje Jugoslavija dobijala kao odštetu za ratnu štetu tokom drugog svjetskog rata”, naglašava Crnković.
Osim prisustva u Evropskom parlamentu, Crnković je učestvovao na godišnjoj skupštini mreže Nuclear Transparency Watch, koja okuplja kvalifikovana tehnička lica, predstavnike akademske zajednice i organizacije koje se bave pitanjima vezanim za nuklearnu energiju. Transferi znanja sa ovih sastanaka, kako kaže, pomažu u pripremi za buduće pravne procese.
„Od velike je važnosti da se borba podigne na međunarodni nivo. Ovo nije samo problem Bosne i Hercegovine ili Hrvatske – slučaj Trgovska gora predstavlja presedan koji će uticati na međunarodnu praksu u upravljanju opasnim otpadom,” naglašava Crnković.
Crnković ističe da Ekspertski tim BH za pitanje Trgovske gore trenutno funkcioniše u nešto izmjenjenom formatu.
“Unutar Ekspertskog tima su podjeljene tematske oblasti, na kojima se u saradnji sa akademskom zajednicom radi na pripremi argumentacije. Rad Pravnog tima ne mogu karakterisati jer u ovom trenutku i nemaju preuzete specifične zadatke, ukoliko izuzmemo prethodni rad na izradi strategije pravne zaštite i angažmane koje su imali prilikom odabira međunarodne pravne kuće. Ovaj proces je završio odabirom pravne kuće iz Francuske od koje s razlogom imamo velika očekivanja. S druge strane, važno je da budemo svjesni da pravnici nisu mađioničari, tako da je važno da pripremimo argumentaciju da bi smo tokom sudskih procesa uspjeli odbraniti pravno na život svih nas na prostoru sjeverozapadnog dijela BiH”, dodaje on u razgovoru za naš portal.
Dejan Rakita/GERILA
