Za nešto više od mjesec dana navršiće se tačno godinu dana Pravnog tima za borbu protiv izgradnje nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori, nedaleko od Novog grada i granice sa BiH. I dok Hrvatska užurbano radi na aktivnostima sprovođenja svog plana, nejasno je šta je i da li je BiH uopšte uradila nešto na zaustavljanju izgradnje ovog odlagališta.
Pravni tim danas nema ni strategiju djelovanja, kao ni određenih pravnih koraka, što je bio zadatak i smisao osnivanja ovog tima.
Predsjedavajući Pravnog tima Željko Bogut rekao je za medije da je riječ o složenom procesu, u okviru kojeg je potrebno pripremiti kvalitetan dokument.
“Od kada je ova grupa imenovana, od 28. oktobra prošle godine, ne mojom, već greškom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH krenuli smo sa radom tek 28. januara ove godine. Prvo se više od mjesec kasnilo da bi se članovima komisije dostavila ta odluka, a potom je kasnila osoba iz ministarstva koja će raditi tehničku pomoć. Zatim su stigli novogodišnji i božićni praznici, a onda smo čekali dostavljanje dokumentacije, koju, evo, i dan danas prikupljamo. To je jedno komplikovano političko pitanje koje traje pet-šest godina i mi smo još u postupku pribavljanja dokumentacije”, izjavio je Bogut i lopticu odgovornosti prebacio na Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Gradaje rekao da je Hrvatska već završila polugodišnji izvještaj istražnih radnji na području Trgovske gore.
“Ogorčen sam što nakon deset mjeseci rada pravnog tima nemamo ni strategiju, ni pravne korake koji su već trebali biti na stolu. Ne sumnjam da će predjsedavajući Pravnog tima Željko Bogut imati spremne izgovore zašto je to tako, ali ti izgovori nas ne zanimaju”, naglasio je Crnković.
Staša Košarac je prije nekoliko dana uputio urgenciju za intenziviranje aktivnosti Pravnog tima na izradi strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj.
“Nezadovoljan sam stepenom realizacije obaveza Pravnog tima, posebno uzimajući u obzir činjenicu da Ekspertski tim, u skladu sa svojim zaduženjima, aktivno radi na ispunjavanju postavljenih ciljeva i zadataka, te kontinuirano komunicira sa nadležnim tijelima u Hrvatskoj o predmetnoj problematici”, naveo je, između ostalog, Košarac u dopisu upućenom predsjedavajućem Pravnog tima Željku Bogutu.
“Pravni tim, od formiranja do danas, svojim aktivnostima ne prati tempo Ekspertskog tima. Razočaran sam činjenicom da nam do današnjeg dana niste uputili nijedan akt kojim nas obavještavate o sprovedenim aktivnostima i ostvarenom napretku u radu tijela kojim predsjedavate”, izjavio je Košarac i odgovornost prebacio na Pravni tim.
Vijeće ministara BiH je 29.oktobra prošle godine donijelo odluku o formiranju Ekspertskog i Pravnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore. Iako je tada odlučeno da su ekspertski i pravni tim dužni svaka tri mjeseca, posredstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, izvještavati Savjet ministara BiH o radu i realizaciji zadataka i aktivnosti, to do sada nije bila praksa.
Ipak, da nije sve tako crno, aktivisti nastavljaju sa svojim aktivnostima, prvenstveno eko udruženje “Green Team” iz Novog Grada, predvođeno Mariom Crnkovićem.
Na poziv ovog udruženja, Aleksandar Janković, pravnik iz Novog Grada, uradio je dokument “Pravni osvrt na mogućnosti BiH povodom namjere Republike Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne ‘Čerkezovac’ u hrvatskoj opština Dvor”.
[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/09/Pravni-osvrt.pdf”]
“Kao građanin i kao pravnik, obratio sam se članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućem Savjeta ministara BiH dopisom kojemu sam priložio dokument koji i vama u prilogu dostavljam, a tiče se namjere RH da gradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice sa BiH. Vjerujem da ste i vi novinari svjesni da se, iz nekog razloga, institucije BiH ponašaju veoma inertno i potpuno neodgovarajuće situaciji u kojoj se trenutno nalazimo i onome što će tek doći. O ovoj temi pisao sam i na svom FB profilu. Ukoliko nađete za shodno, popratite”, napisao nam je, između ostalog Aleksandar.
Janković se podrobno posvetio ovoj temi, konsultovao sa predstavnicima institucija, komunicirao i sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, čestvovao u ekonsultacijama na Plan rada Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost za 2022. godinu.
“Vremena je sve manje. Svi se slažemo i oko toga da Bosna i Hercegovina nedovoljno i pasivno brani svoja međunarodnim konvencijama garantovana prava. Ovo je prvorazredno bilateralno otvoreno pravno pitanje i kao takvo ga treba posmatrati i isticati”, rekao je Janković.
On je dodao da je zabrinjavajući podatak da je ova lokacija, odnosno Trgovinska gora, najlošije rangirana od svih lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada. U potpunosti je zanemarena opasnost od eventualnih požara ako se uzme u obzir da se to mjesto nalazi u šumskom pojasu, kao i da je u pitanju seizmički aktivno područje što su potvrdili brojni zemljotresi u Baniji, odnosno na širem području Petrinje.
Stoga je Janković dao zanimljiv i inovativan prijedlog rješavanja ovog problema.
“Zato sam na kraju ovog dokumenta zaključio da bi trebalo razmotriti mogućnost slanja zvanične ponude pomoći Republici Hrvatskoj u iznosu od 50-100 miliona evra radi izgradnje odlagališta na drugoj lokaciji ili radi reaktiviranja pregovora sa Republikom Slovenijom o smještaju hrvatskog dijela RAO iz Nuklearne elektrane Krško u mjestu Vrbine, u odlagalištu koje je Republika Slovenija već izgradila po svim standardima i nudila Republici Hrvatskoj smještaj njenog dijela otpada. Ovo bi bila nova inicijativa i strategija koju Republika Hrvatska ne bi mogla tek tako da odbije, a potrebno je upoznati sve institucije Evropske unije, Savjeta Evrope kao i UN-a. Naša država nema taj novac, ali se svi slažemo da, ako se možemo zaduživati za sve i svašta, možemo se zadužiti i za ovo. Potrebno je da svi izvade glavu iz pijeska i da institucije rade svoj posao za koji ih građani ove zemlje dobro plaćaju”, izložio je Janković svoj plan za rješenje ovog problema.
“Moramo takođe imati na umu da su Republici Hrvatskoj do izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori na lokalitetu bivše kasarne Čerkezovac, praktično ostala još samo dva koraka, a to su studija procjene uticaja na okolinu i pribavljanje tehničke dokumentacije, koja će oni, ukoliko BiH oštro ne reaguje, biti relativno brzo ispunjena, već tokom 2022. godine”, dodao je on.
Ono što u cijeloj priči može, a ne mora, da ima pozadinu, jeste i činjenica da je Željko Bogut istaknuti član HDZ-a, kao i da ima dvojno državljanstvo, odnosno pored BH državljanstva i državljanstvo Republike Hrvatske. Naglasio je to i Slobodan Stanić iz SDS-a, pa se postavlja logično pitanje – da li je Bogut, kojeg je na tu funkciju predložio upravo Staša Košarac, odgovarajuća osoba koja može bez uticaja stranke iz koje dolazi, da vodi tim koji preispituje i osporava odluke Republike Hrvatske i i vladajućeg HDZ-a u RH.
Bogut je inače i sekretar Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, kao i predsjednik Šahovskog saveza Herceg-Bosne. Dva puta je bio i prvak BiH u šahu i priznati je šahovski velemajstor.
Sudbina stanovnika Novog Grada ipak nije šahovska partija i stoga je vrijeme da nadležni napokon počnu da rade svoj posao.
Ili da bar “pozajme” ideju od Aleksandra Jankovića.
GERILA.info
