U tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit izvršena je i korekcija u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje.
Šmit je nametnuo nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja onlajn medija, odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.
“Onlajn mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se u odluci.
Prethodno pomenuti član 16.2 se mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije. Ovim bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
“Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na daljnje postupanје”, ističe se u odluci.
“Baruština u kojoj ne važe zakoni”
U vezi sa Šmitovim izmjenama Izbornog zakona koje bi mogle spriječiti pokretanje “fantomskih portala” uoči izbora, predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković za Gerilu kaže da mu nije jasno kako se to namjerava sprovesti u djelo.
“Meni se čini da je her Šmit idealista, ali on to ne shvata. On zaboravlja da je Udruženje BH novinari izgubilo sedam godina pokušavajući da riješi problem vlasništva u medijima. A on sad poziva na nešto što mi davno pokušavamo da uradimo, ali, zahvaljujući istoj ovoj vlasti s kojima se on stalno svađa, ne uspijevamo”, ističe Divković.
Podsjeća da u Bosni i Hercegovini postoji preko 600 portala, od kojih tek 40% ima navedeno ime urednika, vlasnika, adresu, dok više od trećine nema nikakvog podatka, osim nekog mejla ili broja telefona.
“Šta on zapravo hoće? Kako on misli to provesti? Kako on to misli i pravno i praktično provesti kad je to jedna ogromna baruština u kojoj ne važe nikakvi zakoni?”, pita se Divković.
Sličnog stava je i glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina koja za Gerilu kaže da je generalno protiv toga da bilo ko radi posao domaćih institucija kao i da je protiv toga da nam neko objašnjava kako treba da se borimo protiv „fantomskih medija“.
“U ovom rješenju OHR-a se navodi kao da je to već gotova stvar, da je nametnuto nešto što ćemo mi imati kao gotovo rješenje. Po ovome što vidim da je objavljeno to nije nikakav način da se izborimo sa „fantomskim medijima“. Dakle, više mi liči na prijedlog da to treba da se desi a ne rješenje. Rješenja ovdje, po ovome, nema, zato što ne možete ući u trag „fantomskim portalima“. Zato i jesu fantomski”, ističe Gojković Arbutina.
Divković, inače, podsjeća da se pred svake izbore pojavljaje na stotine “fantomskih portala” koje otvaraju oni koji se bore za vlast.
“To ne rade kolege novinari, to rade ljudi koji se bore za vlast i koji zapravo najčešće koriste javni novac da plaćaju nekoga ko će to da radi i koji će zapravo samo da liferuje ono što on njemu naredi. BiH je time preplavljena. Ništa novo, samo mene zanima kako on to namjerava spriječiti, odnosno kako namjerava to zakonski urediti. Ja razumijem da on poručuje da traži i da očekuje. Sve je to lijepo, ali očekivali su i njegovih prethodnici, pa i on sam, od naših političara mnogo štošta. Pa ništa nisu uradili, a onda je on morao da posegne za svojim ovlaštenjima”, ističe Divković.
Političko oglašavanje na televiziji
Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije. Naime, dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.
“Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.
Isto tako, neće biti favorizovanja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.
Što se ovog aspekta tiče, Sandra Gojković Arbutina ističe da je sve to već propisano domaćim regulativama i zakonima.
“Jasno je naznačeno koliko koja partija smije i kad da ima minutažu na televizijama, pogotovo u javnim servisima, ali se to nikada nije poštovalo, tako da ne vidim zašto bi se i ovo poštovalo, iako je u redu da neko pokuša da stane u kraj na taj način manipulaciji medijskim sadržajem, ali ovo definitivno nije nešto što će nam donijeti neke konkretne radnje”, naglašava Gojković Arbutina.
Mladen Bubonjić / Gerila.info
