Vladavina prava je centralna od 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni prije otvaranja predpristupnih pregovora za članstvo u EU. .
U Banjaluci je održana završna debata pod nazivom Pravo na pravdu, a koja se bavi pitanjem rada pravosuđa u BiH.
Na debati je prezentovanao i istraživanje o stanju pravosuđa, gdje je veliki fokus stavljen na transparentnost rada pravosudsnih institucija, te procesuriranje korupcije, kao i na reformske procese.
U studiji koja navodi da se pravosuđe nalazi između politike i potrebe građana, ocijenjeno je da je stepen povjerenja građana u pravosudne institucije jako nizak, te da su građani bez adekvatnih odgovora na konkretna pitanja i mehanizama za rješavanje problema.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Dodaje se i da su poražavajući rezultati mapiranja stepena transparentnosti, ali i da postoje brojne manjkavosti u procesuiranju korupcije.
Istraživači iz Transparency Internationala i Balkanske istraživačke mreže navode da 90 posto tužilaštava u BiH na svojim internet stranicama nemaju nikakvih informacija o krivičnim presmetima , kao i da 50 posto sudova ignoriše medijske upite.
„Što se tiče reforme pravosuđa, vidimo da nema konsenzusa vlasti u BiH vezano za ključne zakone koji su trebali da se dogode. Riječ je prije svega o Zakonu o sudovima, koji je sada već skinut sa dnevnog reda Savjeta ministara na prošloj sjednici. Takođe i izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu gdje opet nismo dobili sve adekvatne mehanizme koji bi osigurali odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, posebno kada govorimo o sukobu interesa, provjeri imovine i slično“, kaže Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparency Internationala i jedan od autora studije.
Korajlićeva govori da je vidljivo da donosioci odluka u BiH pokušavaju izbjeći ključne stvari koje bi trebalo da unaprijede pravosudni sistem i da se na neki način pokušava napraviti krinka sprovođenji reformi i predstaviti to kao veliki rezultat.
„Na Evropskoj uniji je da ocijeni da li je to bilo dovoljno. U oktobru je novi izvještaj o BiH i to će biti ključni tekst da vidimo da li će se zaista ulaziti u kvalitet zakonskiihrješenja koja se usvajaju ili je dovoljno samo da nešto usvojimo i da kažemo da smo usvojili“, dodaje Korajlićeva.
Iz delegacije Evropske unije, koja je organizovala debatu u Banjaluci, ali i seriju debata još osam gradova širom Bosne i Hercegovine kažu da rade sa vlastima na poboljšanju legislative kada je riječ o pravosuđu, kao i monitoring u pogledu podudaranja zakona sa evropskim standardima.
„Nedavno smo imali neke pozitivne razvoje događaja na državnom nivou za koje se nadamo da će biti implementirani i da će za rezultat imati veću odgovornost, transparentnost, efikasnost i integritet u sudstvu“, kaže Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BIH.
Napominje i da su održane debate u prethodnom periodu u nekoliko gradova u BiH bile dobar pokazatelj kada je riječ o potrebama građana.
„Građani su diskutovali o svojim iskustvima sa pravosuđem, uključujući diskusjie sa institucionalnim predstavnicima. Inputi i informacije koje smo dobili od njih daju snagu za reforme i za ostvarivanje jednakosti građana pred zakonom. Oni imaju našu punu podršku. Učesnici diskusija pravo na pravdu su pružili mnoge primjere slučajeva kada su slučajevi mnogih krivičnih prijava bili procesuirani veoma sporo. Postojao je nedostatak proaktivnosti u informisanju javnosti u slučajevima od velikog interesovanja javnosti kao i neefikasnost u proceuiranja slučajeva korupcije“, dodao je Babajide.
Slično misli i Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN), koji je posebno istraživao rad na predmetima korupcije, kao i rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
„EU se upravo fokusira na poboljšanja stanja u pravosuđu. Posebno značajno u tom kontekstu su izmjene zakona o VSTS-u, a onda usvajanje novog zakona o VSTV koji bi treba da obradi više stvari, a neke od njih su krucijalne: bolja imenovanja sudija i tužilaca, transparentniji proces, više disciplinskih kazni i više odgovornosti upravo članova VSTS-a. Vjerovatno najznačajnija stvar je uvođenje sistema kontrola imovinskih kartona sudija i tužilaca kako bi se utvrdilo da li neko od njih imaju određena sredstva, nekretnine i određena imanja koja ne mogu opravdati, izjavio je Džidić.
Prema njegovim riječima, istraživanje je pokazalo i da postoji velika razlika u procesuiranju korupcije u ovoj državi. Dodaje i da su značajna pitanja disciplinske odgovornosti ljudi iz pravosuđa.
„Trenutno imamo više od 10 aktivnih disciplinskih predmeta. Ono što je problem u smislu disciplinske odgovornosti su dvije stcvari. Jedna su kazne koje su jako blage i druga stvar je što po trenutnom sistemu ne postoji discipinska odgovornost za članove VSTS-a. One izmjene koje se sada trebaju naći pred državnim parlamentom predviđaju disciplinske kazne za članove VSTS-a koji donose odluke i u tom smislu su one jako značajne“, dodaje Džidić, koji je uz Ivanu Korajlić radio na studiji.
Debata u Doboju u znaku nekažnjavanja izbornih prevara
Debate pravo na pravdu prije Banjaluke održane su u Zenici, Livnu, Istočnom Sarajevu, Trebinju, Mostaru, Bijeljini, Bihaću i Doboju, a na njima su uz predstavnike pravosudnih institucija, delegacije EU, istraživača, učestvovali i lokalni aktivisti, predstavnici civilnog društva i medijske zajednice.
Na debati u Doboju koja je održana prije nekoliko dana, veliki dio diskusije bio je posvećen lošem kažnjavanju izbornih prevara, posebno u Doboju u posljednja dva izborna ciklusa, što je primijetio i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler.
„Ja ću se usuditi reći reći da smo imali jako malo ozbiljnih odgovora na takve nepravilnosti od strane pravosuđa. Zašto sam rekao da je izostao neki ozbiljniji odgovor samog pravosuđa? Naime, još 2020. kada su uočeni neki od nedostataka imali smo usitinu dosta podignutih optužnica, međutim vrlo je malo sudskih epiloga i sudske odluke koje su donesene imale su zaista blage kazne. To su uglavnom bile uslovne kazne“, izjavio je Satler.
Kako je rekao, nedostatak oštrijih kazni nije ispunio element odvraćanja od novih počinjenja pomenutih prevara
„Zašto smatramo da je ovo problem? Zato što veći akteri koriste resurse koji su im na raspolaganju. Tome smo svjedočili u Doboju, ali na žalost i u drugim mjestima u BiH, što dovodi do drugog problema, a to je pitanje povjerenja samih građana u izborni proces. Što više imate ovakvih slučajeva, koji prolaze nekažnjeno, time ugrožavate sam proces“, dodao je Satler.
Prema njegovim riječima, Evropska unija će i dalje insistirati na reformi pravosuđa, te da nema pomaka na evropskom putu bez pomaka u reformi pravosuđa i vladavini prava.
