Dok se čekaju ocjene vještaka elektrotehničke struke i protivpožarne zaštite o uzrocima požara u zgradi u kojoj se nalazi Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, javnost na sebi svojstven način tumači razloge izbijanja požara. Od rasprave o šteti, preko nevjerice, do sumnje o podmetnutom požaru.
“I dalje traje uviđaj nadležnih organa, a razlog požara u IRB-u još uvijek nije poznat”, izjavio je juče vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac, naglasivši da je u zgradi, u kojoj je IRB vlasnik samo određenog dijela, stradao drugi dio sprata, odnosno sektor računovodstva.
“Ono što javnost najviše interesuje jeste arhiva IRB-a, koja je 100 odsto neoštećena. Kompletna arhiva je sačuvana u potpunosti, jer se čuva u protivpožarnim ormarima”, izjavio je Vrhovac i naglasio da ne postoji šansa da se dokumentacija ošteti.
“Obavještavamo javnost ovom prilikom da je sve sigurno”, navodi Vrhovac.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Vrhovac je apelovao da se vjeruje institucijama Republike Srpske koje pravovremeno obavljaju svoj posao, a s obzirom da u javnosti kruže mnogobrojne informacije, pozvao je tužilaštvo da što prije završi postupak.
Pored izjave Vrhovca da je dokumentacija IRB-a na sigurnom, posebnu pažnju privlači njegov apel da se vjeruje institucijama RS i poziv nadležnim organima da čim prije okončaju postupak istrage jer u javnosti kruže razne informacije o uzrocima požara.
Ovo nije prvi put da funkcioneri i nosioci vlasti apeluju da se vjeruje vlastima i institucijama Republike Srpske. Postavlja se pitanje da li je atmosfera u društvu u tolikoj mjeri ispunjena nepovjerenjem u vlast da je potrebno da se poziva na vjerovanje u institucije, da li iza svega stoje poltička prepucavanja ili se sve može podvesti pod uobičajeno komentarisanje i iznošenje mišljenja?
Da je situacija bezazlena ne bi bilo potrebe da se poziva na povjerenje u institucije, tako da opcija uobičajenog komentarisanja i iznošenja mišljenja otpada. Da su komentari koji kruže, ne samo društvenim mrežama, nego i u svakodnevnom razgovoru među ljudima, formalni, niko se od nadležnih ne bi osvrtao na njih. Međutim, sumnja i nepovjerenje su odavno prisutni i polarizuju naše društvo do krajnjih granica.
Pored toga, nivo korupcije u našem društvu je toliko visok da su rijetki komentari u kojima se uopšte dovodi u sumnju teza da je požar podmetnut radi prikrivanja dokaza o kriminalu. Pretpostavka da iza svega što se dešava u društvu, pa tako i iza ovog požara, stoje kriminalne radnje, postala je opšteprihvaćena među građanima, bar onima koji nisu naklonjeni vladajućoj strukturi u Republici Srpskoj.
S tim u vezi, i politička polarizovanost društva u značajnoj mjeri utiče na percepciju javnosti o uzrocima izbijanja požara. Oni bliži vlastima imaju veći stepen povjerenja u institucije i ne vjeruju da iza svega stoji kriminal. Doduše, postavlja se pitanje da li bi i dalje vjerovali institucijama da dođe do smjene vlasti ili bi povjerenje bilo samo u političku opciju kojoj su naklonjeni? S druge strane, da li bi oni koji sada kritikuju izražavajući sumnju da iza svega stoje kriminalne radnje struktura bliskih vlastima, imali povjerenja u institucije da političke opcije koje oni favorizuju dođu na vlast?
U komentarima, kao i u svakodnevnom razgovoru, nisu rijetki slučajevi plasiranja poluinformacija, čak i dezinformacija. U situaciji kada nema zvaničnih informacija, stiče se utisak da vlast nešto krije, što dovodi do proizvoljnog tumačenja uzroka i posljedica izbijanja požara. Bez obzira što nadležni insistiraju na strpljenju i okončanju istrage koja bi trebala pružiti odgovore o uzrocima izbijanja požara, javnost je, nerijetko i opravdano, sumnjičava i nepovjerljiva. Za pravo joj, svakako, daju i mnogobrojne afere u koje su bili uključeni, ne samo ljudi bliski vlastima, nego i predstavnici vlasti. Razlog više za njihovu sumnju i nepovjerenje je što većina slučajeva korupcije i kriminala, u koje su bili uključeni ljudi sa vrha, nikada nije riješena.
Nepovjerenje ide do tih granica da čak i kada se neki slučaj riješi i u potpunosti utvrde uzroci i posljedice, uz eventualno određivanje sankcija, javnost i dalje izražava sumnju u iskrene namjere nadležnih i njihovu dobru volju da se društvo reguliše u skladu sa zakonom jednakim za sve.
Godine nepotizma, korupcije i kriminala dovele su nas u situaciju kao u priči o dječaku i vuku. Dječaku, koji je čuvao ovce, bilo je toliko dosadno da je stalno lagao da dolazi vuk. Jednog dana kada je vuk stvarno došao, dječak je opet povikao da dolazi vuk, samo što mu ovaj put niko nije vjerovao, pa je vuk pojeo sve ovce. Tako je i u našem društvu. Godinama nas lažu, kradu, obmanjuju, i kada se desi situacija da nema skrivenih radnji, vlastima više niko ne vjeruje u njihove namjere. Pitanje je samo hoće li nam nakon svih požara, otimanja, pljački i devastiranja ostati ijedna ovca.
Gerila.info
