Sudija Dred

foto imbd

Jedan čovjek koji hapsi, optužuje, sudi i presuđuje. Scenario na kojem je nastao lik sudije Dreda, popularnog policajca iz bliske budućnosti kojeg je najbolje odigrao Silvester Stalone. Sudija Dred za sada je samo fikcija.

Opozicija je najavu povlačenja člana iz nacrta Zakona o javnom redu i miru koji kao prekršaj tretira fotografisanje i snimanje policajaca prilikom vršenja dužnosti okarakterisala kao svoju i pobjedu javnosti. Povlačenje tog dijela iz nacrta zakona najavio je ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač a kao veliku pobjedu proslavio poslanik PDP-a Draško Stanivuković.

“To su upravo pobjede građana Republike Srpske koji su napravili pritisak dakle to nije njihova dobra volja nego pritisak i ja sam na to ponosan.”-rekao je poslanik PDP-a.

Međutim dok su se javnost i dio opozicionih poslanika (onaj dio koji makar učestvuje u raspravama u NSRS) bavili fotografisanjem bez prevelikih problema prošao je nacrt Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima na čije pogubne dijelove već danima upozoravaju neke od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih i građanskih prava i sloboda.

Nacrt zakona o policiji i unutrašnjim poslovima predviđa veća ovlaštenja policiji o čemu je devet nevladinih organizacija detaljno na vrijeme obavijestilo nadležne odbore Narodne skupštine Republike Srpske. U tom obavještenju piše da osim ovlašćenja propisanih zakonima o krivičnom postupku republike Srpske i Bosne i Hercegovine i drugim zakonima, policijskim službenicima, radi spriječavanja krivičnih djela, prekršaja, održavanja javnog reda i mira, kontrole bezbjednosti saobraćaja, obezbjeđenja javnih skupova, obezbjeđenja lica i imovine, ovim zakonom daju se i sljedeća ovlašćenja: davanje upozorenja i izdavanje naređenja, legitimisanje, provjera i utvrđivanje identiteta lica i identifikacije predmeta, prikupljanje obavještenja, pozivanje lica, obavljanje razgovora i uzimanje izjave, privođenje, sprovođenje i dovođenje lica, lišenje slobode lica, potraga za licima i predmetima, privremeno ograničavanje slobode kretanja, pregled lica, predmeta i prevoznih sredstava, protivdiverzioni pregled, privremeno oduzimanje predmeta, privremeno korišćenje tuđih prevoznih i komunikacionih sredstava, nadzor i snimanje javnog mjesta, upotreba sile i zaprimanje prijava.

“Jako malo ljudi se osvrnulo na to i posebno je zabrinjavajuće da nije bilo dovoljno pažnje ovome posvećeno niti u raspravi prije nego što će biti usvojen nacrt niti od strane čak ni stručnih udruženja koji bi trebali da se pozabave ovim jer to može u praksi izazvati ogromene probleme. Ja se nadam da će barem biti omogućena bilo kakva javna rasprava.”– kaže Ivana Korajlić iz Transparency internationala BiH.

Proširuje se policijsko ovlašćenje pozivanje lica odnosno sam razlog pozivanja na uzimanja izjave. Uzimanje izjave je več detaljno propisano Zakonom o krivičnom postupku ali uz strogo navođene kada je to moguće i pod kojim okolnostima te da se ta radnja stavlja pod nadzor tužioca. Nacrtom zakona o policiji ovo ovlašćenje se proširuje ali se ne objašnjava podrobno. I u dijelovima nacrta u kojima se spominje lišenje slobode niz je nedorečenosti pa se postavlja pitanje da li se policijskom službeniku ostavlja na odlučivanje koji su to “bilo koji razlozi” koji su dovoljni za lišavanje slobode.

Možda nema nikakve veze sa tim ali čitava priča o nacrtu zakona o policiji dolazi nakon lišavanja slobode na Trgu Krajine nekoliko ljudi u nekoliko dana uzastopno samo zbog odbijanja naređenja kojim se tražilo udaljavanje sa trga bez bilo kakvog objašnjenja. Isto tako pojedina lica su pozivana na informativne razgovore da bi bila zadržana satima u policijskim stanicama i da bi se ispostavilo da su pozvani u jednom a razgovor sa njima vođen u drugom svojstvu čak i bez prisustva advokata.

U čitavoj priči suludo zvuči izjava Milorada Dodika koji je braneći najavljene izmjene zakona rekao da policija u Americi ima velika ovlašćenja i pitao da li javnost koja se buni želi policiju po principu američke. Neumjesno je poređenje sa razvijenim evropskim pa i američkom demokratijom u kojoj je uloga policije ali i pravosuđa jasno definisana i u kojoj policija jeste poštovana jer tako i treba da bude ali u kojima policija ne preza da zajedno sa pravosuđem goni i procesuira za kriminal i korupciju svakoga bez obzira na ime i prezime i bez obzira čiju stranačku knjižicu ima pored novčanika.

Predstavnici evropske unije u Bosni i Hercegovini su predstavnicima Narodne skupštine, Vlade i ministarstva unutrašnjih poslova prilikom ovosedmične posjete Banjaluci jasno stavili do znanja da uvođenje retrogradnih zakona nije prihvatljivo ali je očigledno i da predstavnici Evropske unije u Bosni i Hercegovini ne smiju da izričito sankcionišu takvo ponašanje izabranih predstavnika vlasti. Evropa je tražila obavezne široke javne rasprave na temu oba zakona i Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima i Zakona o javnom redu i miru ali je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Dragan Lukač već najavio da javna rasprava u slučaju Zakona o policiji i unutrašnjim psolovima nije potrebna već da će biti izvršene samo dodatne konsultacije sa određenim stručnjacima da bi zakon kada dođe u skupštinu u formi prijedloga bio onakav kakav treba da bude.