Kantonalni sud u Mostaru donio je pravosnažnu odluku kojom je poništena dozvola kompaniji Adriatic Metals BH za iskopavanje olova, cinka i barita na području između Vareša i Kaknja. Presuda dolazi nakon višegodišnje pravne bitke koju je pokrenulo Javno komunalno preduzeće Vodokom iz Kaknja, upozoravajući na potencijalni uticaj rudnika na vodozahvat rijeke Bukovice, glavnog izvora vode za ovaj grad.
Odluka Kantonalnog suda u Mostaru je pravosnažna i protiv nje nije moguće uložiti žalbu, saznaje CIN BiH. Rješenje o eksploataciji je poništeno i predmet je vraćen na ponovnu odluku Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.
Ipak, danas su iz Adriatic Metalsa reagovali i poručili da im je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) izdalo novo rješenje kojim se potvrđuje valjanost dozvole za eksploataciju.
Ističu da “ovo rješenje uključuje dodatna objašnjenja, potkrijepljena nalazima, stručnim analizama, vještačenjima, monitoring izvještajima i kartografskim prikazima, koji jasno pokazuju da rad rudnika ne ugrožava vodoopskrbu Kaknja te da su granice eksploatacijskog polja precizno definisane u odnosu na koncesijsko polje”.
Ipak, zanimljivo je da je ova informacija, bitna za opšte poslovanje firme, nije objavljena na zvaničnoj web stranici, kao ni da mediji koji su prvi objavili ovu informaciju nisu uz sam tekst priložili i odluku ministarstva. Inače, posljednja vijest objavljena na bh. sajtu Adriatic Metals je iz 27. juna prošle godine?!
Sudska odluka: Nedovoljno istražen uticaj na životnu okolinu
Prema obrazloženju Suda, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nije temeljno ispitalo moguće posljedice rudarskih aktivnosti na životnu sredinu. Posebno su izdvojeni nedostaci u studiji Rudarskog instituta iz Tuzle, na osnovu koje je kompaniji Adriatic Metals BH izdata dozvola 2021. godine.
Stručni nalaz inženjera geologije Mirze Bašagića, koji je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) 2023. godine, osporio je tvrdnje iz studije. Bašagić je tada istakao da je “bjelodano poznato da se vodozahvat Bukovica nalazi nizvodno i na znatno nižoj nadmorskoj visini u odnosu na područje eksploatacije”.
Ovi navodi stavili su pod sumnju tvrdnje kompanije da rad rudnika neće ugroziti vodoopskrbu Kaknja.
Ekološka aktivistica Hajrija Čobo u izjavi za GERILU kaže da svi stanovnici ovog kraja presudu pozdravljaju sa radošću.
“Sud je utvrdio da se rudnik Rupice nalazi u drugoj i trećoj vodozaštitnoj zoni, te da njegov utjecaj na sliv rijeke Bukovice nije temeljito istražen. Sud je takođe utvrdio da Studija na osnovu koje je izdano osporavano rješenje sadrži netačne i neistinite podatke u smislu položaja vodozahvata pitke vode za Kakanj koji se nalazi nizvodno u odnosu na rudnik koji je uzvodno, dok studija tvrdi obrnuto. Dakle, prvobitno rješenje je izdano na osnovu faličnih, netačnih i neistinitih podataka u Studiji utjecaja koju je radio Rudarski institut iz Tuzle“, kaže za naš portal Čobo.
Ona dodaje da bi logičan slijed bio da se uradi nova studija i da se detaljno sve ispita.
“Ako je investitor uspio to uraditi od 30.12. kada je donesena presuda do danas, onda ja to pozdravljam. Međutim, koliko sam upoznata za takve studije je potrebno više vremena. Takođe, nisam nigdje zapazila poziv na javnu raspravu o toj novoj studiji. Bilo bi lijepo da se sve to ispita, pa da svi mirno spavamo. U protivnom, pojavljuje se pitanje krivične odgovornosti svih koji potencijalno ugrožavaju zdravlje stanovništva svojim štetnim odlukama, svih koji ne poštuju i ne provode odluke Ustavnog Suda BiH po pitanju državne imovine i svih koji u pitanje dovode temeljno ljudsko pravo na vodu koje nam garantuje i Ustav ali i međunarodne konvencije”, kaže za GERILU Hajrija Čobo.
Adriatic Metals: Eksploatacija se nastavlja
U reakciji na sudsku odluku, kompanija Adriatic Metals BH navela je da im je Federalno ministarstvo izdalo novo rješenje, koje uključuje “dopune tehničke i formalne prirode”. Navodi se da novo rješenje potvrđuje valjanost dozvole i omogućava nesmetano nastavljanje operacija.
“Odluka suda, donesena u vezi s upravnim postupkom pokrenutim tužbom JKP Vodokom Kakanj protiv rješenja FMERI-ja iz 2021. godine, predstavlja standardnu pravnu praksu. Sud je tada vratio predmet na ponovni postupak radi dodatne analize i dopune obrazloženja, ali nije ukinuo dozvolu za eksploataciju. Prema uputama Suda, FMERI je u zadanom roku izvršio potrebne dopune i izdao novo rješenje kojim potvrđuje valjanost dozvole za eksploataciju Adriatic Metalsa”, naveli su iz kompanije, ističući svoju posvećenost održivom poslovanju i saradnji sa lokalnim zajednicama.
Ipak, neobično je da uz ovu informaciju, koja se pojavila na par čitanih medija u BiH, nema izvora ovog teksta, da li je u pitanju izjava ili saopštenje, kao ni prateća dokumentacija u vidu skeniranog dokumenta nove dozvole.
Pitanje odgovornosti i budućnosti Bukovice
Iako je odluka Suda u Mostaru formalno pobjeda za eko aktiviste, ostaje pitanje da li će novo rješenje Ministarstva značiti povratak na staro. Kompanija Adriatic Metals BH, po saopštenju koje su izdali, nastavlja svoje operacije, tvrdeći da je eksploatacija u skladu sa svim zakonima, dok lokalna zajednica i dalje izražava izrazitu zabrinutost zbog dugoročnih posljedica na životnu sredinu.
Ovaj slučaj otvara šira pitanja o transparentnosti u izdavanju dozvola za eksploataciju prirodnih resursa, kao i o ravnoteži između ekonomske dobiti i očuvanja životne sredine. Rijeka Bukovica, simbol prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine, sada je u središtu jedne od najvažnijih ekoloških borbi u zemlji.
Dejan Rakita/GERILA