Plastične boce, zarđala burad, pa čak i stare mašine za pranje veša, spadaju među tone smeća koje zakrčuju rijeke u Bosni i Hercegovini koje su nekada bile poznate po svojoj smaragdnoj boji i kristalno čistoj vodi koju su obožavali splavari, avanturisti i ribari.
U priči o zagađenju bosanskohercegovačkih rijeka koju je objavila novinska agencija Associated Press, a prenijeli svjetski mediji, između ostalih Washington Post i The New York Times, ističe se da Bosna i Hercegovina kao ni druge zemlje Zapadnog Balkana, nisu učinile mnogo na izgradnji efikasnog sistema odlaganja smeća i zaštite životne sredine uprkos usvajanju nekih zakona i propisa EU.
Problem upravljanja otpadom, koji je bio zanemaren tokom ratova i kriza devedesetih godina prošlog vijeka, narastao je tokom godina, dostižući alarmantne razmjere u regionu gdje su nezaposlenost i siromaštvo široko rasprostranjeni i gdje korupcija rutinski zaustavlja provođenje reformskih zakona. Umjesto da se reciklira, većina smeća završava na improvizovanim deponijama i u rijekama, zagađujući i zemlju i vodu, navodi se u tekstu.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Na Drini, koja teče između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, više tona smeća se zaglavilo u blizini hidroelektrane kod Višegrada, formirajući ogromna ostrva koja plivaju na površini vode. Mještani kažu da se svake godine iz Drine izvuče oko 800.000 tona smeća.
“Ovo je katastrofa, vjerujte mi – katastrofa!”, ističe Aleksandar Mladić, stanovnik Višegrada. “Ljudi bacaju sve u rijeku, ne samo plastiku. Rijekom plutaju leševi mrtvih životinja, burad, možete naći bilo šta.”
Ministri nadležni za ekologiju Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore sastali su se u aprilu, obećavajući da će zajedno raditi na rješavanju problema, ali aktivisti i građani ne vjeruju da će se to dogoditi uskoro – efikasno upravljanje otpadom zahtijeva dugogodišnje planiranje i ogromna ulaganja.
Anes Podić, predsjednik ekološke grupe “Eco Action”, izjavio je da se u Bosni i Hercegovini dnevno baca između 100 i 200 tona plastičnog otpada, što je ogromna količina. Ističe da su građani bezobzirni prema smeću koje stvaraju.
Podić naglašava da vlast ne uspijeva riješiti jedan od svojih osnovnih zadataka, a to je prikupljanje smeća.
Na obalama rijeke Bosne, čiji se izvor nalazi blizu glavnog grada Sarajeva i teče sredinom zemlje, mogu se vidjeti mrtve ribe. Rijeka Bosna je jako zagađena smećem koje visi na granama drveća i skuplja se na svakom malom zavoju na rijeci.
Ribar Hamdija Kandić podsjeća da je u rijeci nekada bilo somova, šarana i smuđeva, ali ribe sada umiru. Gotovo da ih nema više, ističe kandić.
“To je krivica naroda”, žali se šezdesetogodišnji Kandić. “Mi ne vodimo računa o našim rijekama.”
