Pravu malu buru u javnosti Republike Srpske izazvao je tekst portala Direkt o diplomi ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića. U tekstu se navodi da Petar Đokić nije diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, već je diplomu stekao na “Megatrend International Expert Consortium Limited” u Londonu.
Sledeći dan na istom portalu je objavljen tekst o raspravi u Narodnoj skupštini Republike Srpske o tome koji fakultet je Petar Đokić završio. U tekstu se navodi izjava Petra Đokića: “Niste u pravu. Ja sam prvi čin svog formalnog obrazovanja završio prije 28 godina, a drugi prije 18 godina i sve u Beogradu, tamo gdje sam i pisao, samo što vi ne čitate to što piše, već kako vi to želite”.
Ne ulazeći u raspravu gdje je Petar Đokić diplomirao, koju diplomu je stekao i kada, pažnju ćemo usmjeriti na demante koje je Služba za informisanje Ministarstva energetike i rudarstva u međuvremenu uputila svim medijima.
[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/demanti-4.3.2019..pdf” title=”demanti 4.3.2019.”]
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Za oko nam je zapeo diskurs koji službenici za odnose s javnošću Ministarstva energetike i rudarstva koriste u demantima na tekst na portalu Direkt.
Prije svega, neophodno je navesti da demanti nisu zakonski obrađeni. Postojeći Zakon o javnom informisanju posljednji put je izmijenjen 1997. godine i u njemu se ne navode odredbe o demantima. Inače, pod demantima se podrazumijeva ispravka netačne informacije čijom objavom su povrijeđena nečija prava ili interesi. Demantovati, prema Vujakliji, znači opovrgavati, poricati, ispraviti neistinu ili netačnost.
Petar Đokić, odnosno Služba za informisanje Ministarstva energetike i rudarstva, svakako su imali pravo da se obrate medijima ukoliko su prepoznali da je Petru Đokiću povrijeđen ugled iznošenjem netačnih podataka kako se navodi u demantima (kao što smo rekli, ne ulazimo u raspravu da li su podaci objavljeni na portalu Direkt tačni ili ne). Međutim, ne možemo a da ne primijetimo način na koji su se obratili javnosti.
Umjesto uviđajnog diskursa, što i priliči instituciji kao što je Ministarstvo energetike i rudarstva kao i profesiji odnosa s javnošću, u saopštenju, odnosno demantima, primjetan je diskurs koji više odgovara tabloidnom senzacionalističkom novinarstvu.
U saopštenju se navodi da je novinarka portala Direkt iznijela neprovjerene informacije, što je i dalje u granicama profesionalnih normi odnosa s javnošću. Međutim, u nastavku se ističe da insinuacije koje su iznesene u tekstu predstavljaju “jeftin pokušaj podmetanja neistine, diskreditovanja ministra i nastavak političke klevete u već viđenom maniru“.
Dalje se navodi da je “tekst napisan sa jasnim ciljem da se malicioznim insinuacijama javno ospori validnost legalno stečenih dokumenata i naruši ugled ministra”.
Takođe, ističe se da cilj portala Direkt “nije istinitost i tačnost informacija, već rušenje kredibiliteta i udar na ličnost ministra Đokića”.
Naposlijetku, navodi se da je “svjesno i namjerno blaćenje ugleda i časti bez provjere informacija i uvida u originalna dokumenta nedopustivo i zaslužuje svaku osudu“.
Riječi i termine korištene u saopštenju (jeftin pokušaj podmetanja neistine; nastavak političke klevete u već viđenom maniru i slično) više bi očekivali da ćemo pročitati u tabliodima kao što su Kurir, Informer, Alo, ili na portaloidima poput InfoSrpska, koji ne biraju sredstva za obračun sa neistomišljenicima, nerijetko prelazeći granicu dobrog ukusa, pristojnosti i osnovnog kućnog vaspitanja. Međutim, doživjeli smo da senzacionalizam, trivijalizam i tabliodni diskurs čitamo i u zvaničnim saopštenjima institucija Republike Srpske.
Radi očuvanja ugleda institucija RS, ali i profesije odnosa s javnošću, službenici za odnose s javnošću, ne samo u ovom ministarstvu, nego i u ostalim isntitucijama RS, trebali bi dva puta odmjeriti prije nego što presjeku, odnosno napišu tekst koji više odgovara “žutim stranicama” tablioda nego diskurzivnom nivou kakav bi trebao da bude u zvaničnim saopštenjima institucija.
