Britanski časopis The Economist u posljednjem broju donosi tekst o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kome ističe da se zemlja suočava sa najgorom krizom od završetka rata 1995. godine.
Autor teksta podsjeća da je Dejtonskim sporazumom, kojim je okončan rat, stvorena država sastavljena od dva entiteta: Republike Srpske, u kojoj dominiraju Srbi, i Federacije, u kojoj Bošnjaci dijele vlast sa Hrvatima. Iznad njih je, kako se ističe, krezuba nacionalna vlada, koja ima tek nekoliko ovlaštenja. Strani visoki predstavnik je imenovan da nadgleda mirovni dogovor. Sistem pomaže u održavanju mira među nekada zaraćenim etničkim grupama u BiH, ali, kako ističe autor teksta, takođe pruža ogromne mogućnosti za korupciju.
Međutim, ova struktura je sada ugrožena. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, želi da ukine ovlašćenja koja je Republika Srpska dala Bosni i Hercegovini, što u suštini predstavlja secesiju iako se zvanično ne imenuje, ističe se u tekstu. Najeksplozivniji prijedlog je da se ponovo stvori vojska RS, koja je ubila 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine. Dodikova “igra moći” je počela u julu, nakon što je visoki predstavnik nametnuo zakon kojim nalaže da je nezakonito poricanje da je masakr u Srebrenici bio genocid. Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Damir Arnaut ističe da je pravi cilj Dodika da izbjegne raspravu o korupciji.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
U međuvremenu, HDZ BiH, glavna stranka bosanskih Hrvata, prijeti bojkotom ovogodišnjih izbora. Godinama se protivi činjenici da Bošnjaci i Hrvati zajedno glasaju za bosanske i hrvatske predstavnike Federacije BiH u Predsjedništvu. Stoga se Željko Komšić, hrvatski predstavnik, bira uglavnom bošnjačkim glasovima. Komšić se protivi promjeni izbornih pravila kako bi se glasači iz Federacije BiH podijelili prema etničkoj pripadnosti, naglasivši da HDZ i Dodik pokušavaju postići ono što separatistički lideri nisu uspjeli tokom rata. Oni koji prijete ustavu Bosne i Hercegovine trebaju biti uhapšeni, insistira Komšić, u čijoj kancelariji na zidu stoji slika maršala Tita, bivšeg lidera Jugoslavije.
Argumenti oko etničkih podjela onemogućavaju političare u BiH da uspješno vladaju. Zemlja ima drugi najveći broj umrlih od covid-19 u Evropi u odnosu na broj stanovnika. Premijeru Federacije BiH se sudi za korupciju zbog nabavke neispravnih respiratora. U RS se za pacijente s kovidom koristio jeftini industrijski kiseonik umjesto medicinskog.
Paravojna policija Republike Srpske, kako se ističe u tekstu, marširala je 9. januara na paradi povodom 30. godišnjice Republike Srpske, iako je Ustavni sud BiH proglasio praznik nezakonitim. Na proslavi je sa Dodikom bio i ruski ambasador. Sjedinjene Američke Države su 5. januara uvele sankcije Dodiku zbog “pokušaja demontaže” Dejtona i korupcije. Pojedine evropske zemlje će slijediti taj primjer, ali ne i EU u cjelini, jer Mađarska, koja podržava Dodika, to neće dozvoliti.
Atmosfera je grozničava, ističe autor teksta. Neki opet pričaju o ratu, iako Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kaže da za to nema šanse. Granica dijeli četvrti i svakodnevno ljudi iz RS idu na posao u Sarajevo, a iz glavnog grada dolaze na skijanje u njegovu izbornu jedinicu. Naglašava da bi se mogli sklopiti dogovori kako bi se zaustavilo povlačenje RS iz nacionalnih institucija.
Zlatko Miletić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i bivši načelnik policije, kaže da je broj ljudi pod oružjem u BiH mali i da bi pravi rat mogao da se desi samo ako se u to uključe Srbija i Hrvatska. Diplomate posmatraju Ukrajinu. Ako tamo izbije rat, Dodik, ohrabren Moskvom, mogao bi pojačati svoj separatistički nagon. Bosna i Hercegovina je više puta preživjela krize od 1995. godine, a vjerovatno će preživjeti i ovu. Ali stanovništvo se smanjilo sa četiri miliona 1991. godine na oko tri miliona danas. Stanovnici Bosne i Hercegovine glasaju nogama, ističe se na kraju ovog kratkog osvrta na trenutnu situaciju u BiH.
