Visoki sudski i tužilački savjet BiH sutra će imenovati predsjednika Osnovnog suda u Brčkom a jedini kandidat kojeg su uzeli u razmatranje ne ispunjava uslove za imenovanje na pomenutu poziciju jer mu je u istoj instituciji zaposlena i supruga, dok je drugi kandidat diskvalifikovan zbog pogrešnog sabiranja bodova ostvarenih na konkursu (?!).
Piše: O. Tešić/V. Stokić
Time se nastavlja bruka ove izuzetno značajne institucije, koja je vrhunac imala u vidu nedavne afere „Potkivanje“.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Takav, aferama duboko diskreditovan VSTV danas i sutra, 17. i 18. jula, održava sjednicu na kojoj će se, između ostalog, obaviti razgovor i imenovanje predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta (koje je predviđeno za četvrtak, 18. jul, od devet časova).
Iako Pravilnik o radu VSTS predviđa da se prijavljeni kandidati za pomenutu poziciju obavještavaju o mjestu, datumu, vremenu obavljanja razgovora, kao i o sastavu komisije, u pravilu, najkasnije sedam dana prije zakazanog razgovora (član 50. Pravilnika), to se nije desilo.
Jedan od prijavljenih kandidata, sudija Nedeljko Tabaković, zbog toga je poslao mail VSTS kako bi se raspitao zbog čega kandidati nisu obavješteni u skladu sa jasno naznačenim propisima.
Proslijeđen mu je odgovor Komisije za imenovanje da osim Jadranka Grčevića, ostali kandidati, sam Tabaković te Muhamed Avdić, ne ispunjavaju uslove da budu pozvani na usmeni razgovor. Potom mu je obrazloženo da se u skladu sa odredbom člana 56. stav 5. Pravilnika na razgovor pozivaju kandidati kojima je po osnovu ocjene rada za poslednje tri godine dodijeljeno najmanje 86 bodova.
Sadržaj Poslovnika o radu VSTS možete pronaći u sljedećem dokumentu: Poslovnik o radu VSTV.
Na ovakvo obrazloženje, tvrdeći da navedeno nije tačno, sudija Tabaković proslijedio je prigovor predsjedniku i potpredsjednicima VSTS, Milanu Tegeltiji, Ružici Jukić i Jadranki Lokmić-Misirača a potom ih o svemu obavijestio i putem pismenog podneska proslijeđenog elektronskim putem, a u čiji sadržaj su novinari našeg portala imali uvid. O svemu je obavještena i Evropska komisija i Ambasada SAD u BiH.
Čitav problem leži u tome što je VSTS, sa jedne strane, pozvao kandidata koji ne ispunjava uslove, dok je sa druge, diskvalifikovao kandidata koji ih ispunjava. Ali krenimo redom…
Nedopustiva odluka VSTS
Konkurs za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH je raspisan 16. avgusta 2018. godine, nekoliko mjeseci nakon što su usvojene određene izmjene Pravilnika o radu VSTS i to na osnovu preporuka Evropske komisije (Peer Review preporuke). Iz tog razloga, svi konkursi koji su raspisani poslije stupanja na snagu ovih izmjena (objavljene su 11. maja 2018. godine), pa i ovaj, moraju se sprovesti prema odredbama tog Pravilnika.
Navedeni Pravilnik je pretrpio radikalne izmjene u pogledu obavljanja razgovora, pa odredba 49. stav 4. tačka a) Pravilnika između ostalog propisuje: Bez obzira na broj bodova ostvaren po kriteriju stručnosti, kandidat neće biti pozvan na razgovor ukoliko je u sudu za koji se prijavio na poziciju nosioca pravosudne funkcije zaposlen njegov krvni srodnik u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena.
Zbog ovih izmjena Grčević nije mogao konkurisati da ostane prvi čovjek brčanskog suda, jer one nisu bile na snazi kada je prethodni put izabran.
Pitanje zaposlenih srodnika je ujedno i ključno pitanje u prijavnom materijalu koje je Grčevića moralo diskvalifikovati iz trke za prvog čovjekom Osnovnog suda jer je u njemu zaposlena njegova supruga Ksenija Grčević. Zbog toga je prijava morala biti odbačena, bez obzira na odgovor koji je na pomenuto pitanje dao. Jer ako je Grčević odgovorio potvrdno, VSTV ga nije mogao pozvati na razgovor zbog gore navedenih propisa, a ako je naveo da nije, odredba člana 35. Pravilnika propisuje da će se kandidat isključiti iz konkursne procedure, ukoliko se u toku iste pa sve do donošenja odluke o imenovanju utvrdi da je kandidat u prijavnom materijalu dao pogrešne ili neistinite informacije.
Da su pomenute informacije tačne potvrdili smo uvidom u spisak zaposlenih Osnovnog suda Brčko distrikta u kojem vidimo da je u njemu zaposlena Ksenija Grčević, supruga jedinog kandidata Jadranka Grčevića. Uvidom u Raspored poslova u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH za 2019. godinu saznajemo da je Ksenija zaposlena na poziciji operatera zemljišno knjižnih poslova.
„Osnovni sud Brčko distrikta BiH je sud koji broji toliko zaposlenih da se svi međusobno poznaju. Nesporna je činjenica da je jedan od zaposlenih službenika, Ksenija Grčević, zakonska supruga Jadranka Grčevića i to je nešto što je opštepoznato u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, kako među sudijama, tako i među službenici i namještenicima ovog suda, kao i činjenica da imaju dvoje zajedničke djece. Iz tog razloga bračni status Jadranka Grčevića, odnosno Ksenije Grčević nije nešto nepoznato, već sasvim poznata stvar. Ta činjenica mora biti poznata i sudiji Selimu Karamehiću, sudiji Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i tu prisutnom, stalnom članu VSTV-a kojeg je izabrala Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH“, napisao je sudija Tabaković u svom prigovoru predsjedniku i potpredsjednicima VSTS.
Za Grčevića i VSTS nema ništa sporno
Sam Jadranko Grčević ne krije da mu je supruga Ksenija zaposlena u sudu za čijeg predsjednika se ponovo kandidovao.
„Jeste, moja supruga je zaposlena u Osnovnom sudu Brčko distrikta. Zna se kad je zaposlena, zaposlena je prije nego što je postala moja supruga. Sticaj okolnosti je bio takav. Toliko vam mogu reći“, rekao je kratko za eTrafiku Grčević.
Kada smo ga pitali da li je upoznat da je njegova kandidatura suprotna Pravilniku o radu VSTS, Grčević je odgovorio da su to lične stvari, te da nije dužan da odgovara na pomenuto pitanje. Odgovor je izostao i kada smo ga podsjetili da je funkcija javna, finansirana novcem građana te da pitanja vezana za kandidaturu za predsjednika suda nikako ne mogu biti „lična stvar“.
I u VSTS smatraju da je Grčevićeva kandidatura validna.
„U prijavnom obrascu za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH kandidat Jadranko Grčević je naveo da mu je u istom sudu zaposlena supruga ali ne kao nosilac pravosudne funkcije. Dakle, supruga kandidata Jadranka Grčevića radi u Osnovnom sudu Brčko Distrikta ali ne u statusu sudije ovog suda, te ne postoje uslovi za primjenu pomenute odredbe Poslovnika VSTV-a BiH“, navedeno je, između ostalog, u odgovoru iz VSTS za portal eTrafika.
Ovim su VSTS svjesno pogazili vlastiti Pravilnik, jer se u njemu ne navodi srodnik na poziciji nosioca pravosudne funkcije već uopšte srodnik zaposlenik suda.
„Zakon o VSTV nigdje ne navodi da zaposleni znači ‘nosilac pravosudne funkcije’, već jednostavno navodi ‘zaposlen’. Da je donosilac Pravilnika želio da se ova odredba primjenjuje samo u slučaju da je u istoj pravosudnoj instituciji zaposlen njegov krvni srodnik u prvoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga, do drugog stepena na mjestu nosioca pravosudne funkcije, onda bi tako i naveo, ne bi bilo navedeno samo ‘zaposlen’. Takođe, bitno je napomenuti da se nosioci pravosudnih funkcija imenuju, a ne zapošljavanju ako ćemo pravilno govoriti, te je donosliac Pravilnika mogao samo napisati ‘imenovan’ umjesto ‘zaposlen’, a što bi odmah ukazivalo na nosioca pravosudne funkcije. Međutim, ovo može biti i igra riječi”, rekao je za eTrafiku Marko Vujić, asistent za istraživanje i pružanje pravne pomoći u Transparency International.
On ističe da postoje tri zakona koja regulišu pomenutu oblast.
“Prvi je Zakon o sudovima Brčko distrikta, koji definište ovaj odnos za namještenike i službenike. On kaže da bračni drugovi ne mogu istovremeno biti zaposleni u istom sudu. On se odnosi i na druge zaposlene, ne samo na nosioce pravosudnih funkcija. Novi Zakon o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta se odnosi i na rad pod rukovodstvom bliskog srodnika. On kaže da službenik, odnosno namještenik, ne može biti primljen u rad u službi pod neposrednim rukovodstvom svog bliskog srodnika. Ako je on zatečen da radi na tom mjestu, raspoređuje se na isto ili slično radno mjesto u drugoj organizacionoj jedinici ili drugoj pravosudnoj instituciji”, ističe naš sagovornik.
Tako se, dodaje, reguliše za sve zaposlene da ne smiju biti srodnici, bez obzira na to da li su službenici, namještenici ili nosioci pravosudne funkcije.
“Na kraju dolazimo do Zakona o sudovima, koji kaže da se odredbe VSTS odnose na nosioce pravosudnih funkcija, što se odnosi na ovaj slučaj. Dolazimo do situacije da bi se on trebao odstraniti iz konkursne procedure, s obzirom na to da zakon reguliše trenutnu situaciju, kakvo je stanje kada se on zapošljava. Da li je njegova žena zaposlena tu? Jeste. Zakon jasno kaže da na osnovu toga treba biti odstranjen iz konkursne procedure”, zaključio je Vujić za eTrafiku.
I sudija Nedeljko Tabaković za eTrafiku ističe da VSTS pogrešno tumači navedenu odredbu Pravilnika.
“Svrha te odredbe jeste sprečavanje nepotizma i zapošljavanje bliskih srodnika u istim institucijama. Pravilnik ne propisuje da je ‘na poziciju nosioca pravosudne funkcije zaposlen njegov bračni drug kao nosilac pravosudne funkcije’. Samo u slučaju da je u Pravilniku decidno navedeno da zaposleni bračni drug obavlja pravosudnu funkciju, onda bi i takvo tumačenje bilo ispravno. Suprotno tome, a imajući u vidu ovakvu jezičku formulaciju, termin ‘zaposlen’ u ovom slučaju ima šire značenje i on se svakako odnosi na sve zaposlene u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, bez obzira koju onu funkciju obavljali, odnosno, obavljali funkciju sudije ili zemljišno knjižnog referenta ili neku drugu funkciju”, navodi on.
Supruga Jadranka Grčevića, dodaje, je zaposlena u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH i ako je on to naveo u prijavnom obrazcu, isti ne bi trebao biti pozvan na razgovor za predsjednika tog suda.
“Suprotnim postupanjem, odnosno imenovanjem za predsjednika kandidata čiji je bračni drug zaposlen u sudu u kojem je Jadranko Grčević konkurisao za poziciju predsjednika suda, značilo bi još jednu u nizu skandaloznih odluka VSTS. Ovo iz razloga što je navedena odredba usvojena posljednjim izmjenama Pravilnika na inicijativu Evropske komisije radi usklađenosti sa pravilima koji važe u EU čijem članstvu BiH teži, a (ne)pravilna primjena ova odredbe će ujedno biti test za VSTS i odgovor VSTS Evropskoj komisiji o primjenjivaju odredbi koje su usvojene na preporuku Evropske Komisije. Nadam se da VSTS to sebi neće dozvoliti”, ističe Tabaković za naš portal.
Pogrešno brojanje bodova
VSTS se nije obrukao samo po pitanju prihvatanja kandidature sudije Grčevića već i po pitanju diskvalifikacije drugog kandidata, sudije Tabakovića (treći kandidat nije ispunio dovoljan broj bodova za usmeni razgovor).
Sve upućuje na to da je Tabaković namjerno „zakinut“ kada mu je dat manji broj bodova jer je nevjerovatno da neko nije u stanju sabrati tri broja (rezultat rada) i podjeliti na tri godine rada, da bi se dobio prosjek, odnosno da li neko ispunjava uslove da bude pozvan na usmeni razgovor.
„Činjenica da moji rezultati rada za poslednje tri godine nisu dovoljni da bih bio pozvan na razgovor za poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta je prije svega apsurdna, pogrešna i sasvim netačna, ali i lako oboriva jer je matematički netačna. Dakle, radi se o jednoj sasvim prostoj matematičkoj računici“, istakao je u prigovoru VSTS sudija Tabaković te dodaje da u skladu sa članom 49. stav 1. u vezi sa članom 56. stav 2. Pravilnika ispunjava uslove da bude pozvan na usmeni razgovor.
„Komisija za imenovanje navodi da mi je po osnovu ocjene rada za posljednje tri godine dodjeljeno manje od 86 bodova, tj. da je ocjena za 2015. godinu četiri, za 2016. godinu tri i za 2017. godinu četiri. Međutim, ovo bodovanje je sasvim netačno jer je iz obrazca rezultata rada sudije za 2015. godinu sasvim jasno da sam ostvario 94 boda, što odgovara ekvivalentu 4,5-5,0. To nikako ne može biti ocjena četiri, kako to tvrdi Komisija. Dalje slijedi, ako se uzme način na koji VSTV vrši ocjenu rada, onda je ocjena mog rada za 2015. godinu pet, za 2016. godinu tri i za 2017. godinu četiri, pa je samim tim prosjek ocjene mog rada 4,0, što takođe odgovara minimalnih 86 bodova, koliko se prema odredbi člana 56. stav 5. Pravilnika traži da bi se kandidat pozvao na usmeni razgovor“, ističe Tabaković.
Da apsurd bude veći, sve i da je imao bodova koliko tvrdi Komisija, diskvalifikacijom Grčevića kao jedinog prihvaćenog kandidata, a koja je bila neophodna, Tabaković je morao biti pozvan na razgovor, jer u tom slučaju se pozivaju svi koji imaju preko 70 bodova.
VSTV je bez sumnje, dodaje Tabaković, upoznat sa rezultatima rada svih sudija, obzirom da se ocjenjivanje istih vrši prema obrazcu VSTS-a, a čiji rezultati rada se po ocjenjivanju nosilaca pravosudnih funkcija unose u bazu VSTS-u.
„Na osnovu svega ovoga izvodi se zaključak da je prilikom bodovanja rezultata mog rada (svjesno ili nesvjesno) došlo do pogrešnog obračuna rezultata rada. Jer ogromna je razlika kada neko ne ispunjava i ispunjava uslove (a ovdje se očigledno radi o ispunjavaju uslova) da bude pozvan na usmeni razgovor. Ono što je takođe bitno jeste to da rezultati mog rada za poslednje tri godine meni daju za pravo da budem pozvan na razgovor za predmetnu poziciju“, kaže on.
Konačna odluka
Zbog svega navedenog, Tabaković traži ponovno bodovanje te odlaganje imenovanja predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta za sljedeću sjednicu.
„Tražim i da se sudija Jadranko Grčević ne poziva na usmeni razgovor jer mu je supruga zaposleni u tom sudu“, navodi sudija Tabaković.
Na potezu je VSTS, a kakvu će odluku donijeti saznaćemo već sutra, od devet časova, mada sudeći iz odgovora koji je proslijeđen našem portalu iz ove institucije, prostora za optimizam je vrlo malo.
eTrafika.net
* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
