Bosna i Hercegovina je dobila preporuku Evropske komisije za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, ali je potrebno da prethodno ispuni potreban stepen usklađenosti s kriterijumima o članstvu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je kako će o otvaranju pregovora s BiH odlučivati u martu 2024. godine.
Kolegijum evropskih komesara je razmatrao izvještaje o napretku zemalja kandidata za EU, kao i eventualni Paket proširenja. U fokusu su bile zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska.
U Izvještaju Evropske komisije navodi se, između ostalog, da su još uvijek potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom presudom Sejdić-Finci. Nisu preduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa Komisijom preporuke i sa zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021-2022.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
BiH još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP. Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno poboljšala svoje usklađivanje sa spoljnom politikom EU. Entitetske vlasti i stranke RS zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajuće usklađivanje te zemlje sa izjavama EU i opstruišući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. BiH je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju sa ličnim kartama. Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR).
Nedugo nakon što je saopštena informacija o uslovnom odobrenju početka pregovora BiH za članstvo u EU, krenule su reakcije. Očekivano, podijeljene.
Iz Republike Srpske političari koji su dio vlasti, kao i mediji bliski vlastima, kritikovali su odluku Evropske komisije da odloži početak pregovora. S druge strane, opozicija i mediji kritički nastrojeni prema vlastima u RS isticali su da je vlast u RS, ali i vladajuća koalicija na nivou BiH svojom nesposobnošću i opstrukcijom reformi dovela do odlaganja početka pregovora. Kritički su bili i mediji u Federaciji BiH, iako se mogla vidjeti i doza optimizma. U principu, izvještaji medija i reakcije političara u vezi sa odlukom EK odgovaraju već ustaljenim matricama i reflektuju postojeće stanje u društvu. Uzevši u obzir trenutnu atmosferu teško je očekivati da će se položaj BiH poboljšati do marta sljedeće godine kada će se opet odlučivati o otvaranju pregovora.
