Ustavni sud BiH je presudio – kriminalizacija klevete je u skladu sa Ustavom. Da li medijima i građanima ostaje išta drugo osim vjerovanja da su u vrijednosnom okviru na pravoj strani?
Ustavni sud BiH donio je juče odluku da su izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta u skladu sa Ustavom BiH.
U sažetku odluke se navodi da su članovi zakona koji se tiču kriminalizacije klevete u skladu sa članom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije.
“Ustavni sud je smatrao nužnim i da ukaže da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u Republici Srpskoj trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda, te naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija”, navodi se u sažetku odluke.
Odluka Ustavnog suda BiH je izazvala je brojne reakcije, kako među kritičarima kriminalizacije klevete, tako i među predstavnicima vlasti i medijima bliskim vladajućim strukturama u Republici Srpskoj.
S jedne strane, vladajući u Republici Srpskoj i mediji bliski njima isticali su da svakako ne priznaju odluke “krnjeg” Ustavnog suda BiH zato što u njemu više nema Srba.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na svom profilu na društvenoj mreži X napisao da je “Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Republike Srpske nemaju nikakav značaj”.
“Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje”, napisao je Dodik, odnosno onaj ko mu uređuje profil.
Уставни суд БиХ је званично страна политичка организација, чије одлуке на територији Републике Српске немају никакав значај.
Могу да засједају колико хоће, сви ти странци тамо, за Републику Српску они не постоје.
Док се не донесе закон о Уставном суду, све што тамо одлуче,…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 19, 2024
Savjetnik Milorada Dodika, inače njegov doskorašnji “ljuti oponent”, Ognjen Tadić, izjavio je da se Republike Srpske ne tiče ništa što odlučuju sudije okupljene u “krnjem” Ustavnom sudu BiH.
“Šta god da odlučuju sudije okupljene u krnjem Ustavnom sudu BiH, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH određuje da se to Republike Srpske ne tiče i to je tako do političkog dogovora”, istakao je Tadić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da “ostatak Ustavnog suda BiH igra svoje političke igre”, dodavši da je Republika Srpska riješila kako će se odnositi prema odlukama Ustavnog suda BiH.
RTRS je, u svom stilu, naveo da je “krnji sudijski kružok u prostorijama Ustavnog suda BiH, bez srpskih i sa samo jednim hrvatskim sudijom, pogazio dokument oko kojeg bi “časne sudije” trebalo da se okupljaju, Ustav BiH”.
Inače, što se tiče reakcija vladajućih u Republici Srpskoj i njima bliskih medija, u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH, naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić za Gerilu kaže da, “bez obzira što vlast u Republici Srpskoj i njima bliski mediji ne priznaju Ustavni sud BiH, njima je ova odluka tog istog za njih nelegetimnog suda, poslastica zbog koje će moći nastaviti trljati nos neistomišljenicima i likovati u svojoj uvjerenosti koliko su oni bili u pravu, to je potvrda nepogrešivosti njihovog mišljenja”.
Dodaje da ovo nije prvi put da se vladajući u RS selektivno odnose prema institucijama i odlukama baš kao i prema Dejtonskom sporazumu.
A kada je riječ o samoj odluci Ustavnog suda BiH, Topićeva ističe da ova odluka za medije i aktiviste koji su se borili za slobodu izražavanja “doista znači zakucavanje zadnjeg eksera u sanduk”.
“Očito je da je poimanje slobode izražavanja iz ugla onih kojima su poslovi vezani za nju dijametralno različiti u odnosu na pravne a čini se prije svega političke autoritete u zemlji. Pretpostavljam da će dio medija i novinara nastaviti da rade svoj posao kao i do sada, kritikujući i političke i pravne autoritete i njihove poglede i perspektive dok će jedan dio svoju profesionalnu sreću pronaći u pisanju kuharica i vremenskih prognoza. U svakom slučaju olovke će otupjeti jer u ovoj zemlji važi ona da se sa rogatima ne vrijedi bosti”, ističe Tanja Topić.
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka ističe da ne želi da komentariše odluku Suda BiH zato što nije izašla cijela odluka.
“Sa druge strane, ovo što sam pročitao je pravno utemeljeno, tj. očekivana je odluka bila, i zaista nije neustavno”, ističe Lučka za Gerilu.
Advokat Aleksandar Jokić navodi da je iz saopštenja jasno da je Sud ocijenio da su odredbe kojima je kriminalizovana kleveta u skladu sa Ustavom BiH.
“Imajući u vidu broj sudija, teško je očekivati i izdvojeno mišljenje. Odluka je morala izazvati polemike u javnosti kakva god da je bila i mi sada možemo samo da očekujemo odluku Ustavnog suda Republike Srpske i nadamo se da će ona biti drugačija”, ističe Jokić za Gerilu, dodavši da “nije jasno kako je sud našao da je sankcija (kazna zatvora) u jednom djelu neproporcionalna, a novčana kazna koja se može zamijeniti kaznom zatvora za druga djela proporcionalna, naročito kada sud izražava svojevrsnu zabrinutost za primjenu”.
Pretpostavlja da ćemo više odgovora imati kada pročitamo odluku Suda.
Inače, što se tiče odluke Ustavnog suda Republike Srpske, predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić je par dana prije donošenja odluke za Nezavisne novine izjavio da bi bilo važnije da se o pitanju kriminalizacije klevete izjasnio ustavni sud RS, iako još nema ni naznake kada će razmatrati apelaciju koja je podnesena zbog izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske.
“Prvo, radi se o zakonu koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a drugo, prema našim pravnim savjetnicima koje smo angažovali, Ustav Republike Srpske mnogo detaljnije obrađuje pitanje ljudskih prava nego Ustav BiH. Treće, bojim se da će zbog cijele ove političke situacije, a u vezi sa nedostajućim sudijama Ustavnog suda BiH, to dobiti političku konotaciju, koju svakako želimo da izbjegnemo, jer ovo nije političko pitanje, nego se radi o osnovnim ljudskim pravima koja moraju biti zagarantovana ustavima na svim nivoima u BiH”, rekao je Vukelić.
Naposlijetku, što se potencijalnih ishoda u budućnosti tiče, Tanja Topić ističe da medijima i građanima preostaje “naivno vjerovanje da su, iako slaba vajda od toga, bar u vrijednosnom okviru na pravoj strani”.
“Sve drugo u ovim uslovima za njih je borba protiv vjetrenjača dok se cjelokupno društvo ne resetuje, što će potrajati. U ovakvim društvima trud nam je uzaludan”, zaključuje Topićeva.
Gerila.info
