Izborni zakon Republike Srpske je danas suspendovan privremenom odlukom Ustavnog suda BiH na apelaciju o ustavnosti do donošenja konačne odluke, a iz razloga što “postoji opasnost po ustavni poredak”.
“Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 24. jula 2024. godine održao vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio prijedlog za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-12/24, koji je podnesen u zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske”, navodi se saopštenju Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, navedeni zakon je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na sjednici održanoj 19. aprila 2024. godine, a stupio je na pravnu snagu 17. jula 2024. godine.
Navodi se da se odredbama osporenog zakona regulišu pitanja koja su već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji RS daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH.
“U okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito regulisanje iste oblasti na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje “dokazive tvrdnje” za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uslova da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru”, stoji u saopštenju Ustavnog suda.
Ustavni sud BiH smatra i da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju svih njenih građana.
“Stoga bi implementacija Izbornog zakona RS ozbiljno podrivala ulogu Centralne izborne komisije BiH. I sama mogućnost organizovanja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću”, zaključuje se u ovom saopštenju.
Podsjećamo, poslanici vladajuće koalicije u NSRS glasali su 19.aprila ove godine za usvajanje novog izbornog zakona Republike Srpske, dok je jedanaest poslanika opozicije bilo suzdržano a četiri poslanika su bila protiv zakona.
Izborni zakon Republike Srpske predviđa da kontrolu nad izbornim procesom u Srpskoj ima Republička izborna komisija, za onaj dio koji se tiče izbora na pozicije u organe vlasti u Republici Srpskoj.
Vlast je uvjeravala javnost kako je namjera donošenja zakona jačanje izbornog integriteta, transparentnosti, uvođenje novih tehnologija u izborni proces i spriječavanje zloupotreba na izborima.
Izborni zakon RS, u suštini, bila je reakcija vlasti u Srpskoj na nametnute izmjene Izbornog zakona BiH a koje je nametnuo Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg vlasti u Srpskoj ne priznaju.
Šmit je izmjene nametnuo jer je u Parlamentu BiH izostao dogovor stranaka vladajuće većine, a koju čine SNSD i HDZ između ostalih, u vezi sa potrebama izmjena Izbornog zakona i jačanja izbornog integriteta u Bosni i Hercegovini.
Usvajanje izbornog zakona Republike Srpske tada je osudila misija OSCE-a u BiH i zatražili su da skupština povuče zakon navodeći da je on udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Gerila
