Udruženje roditelja Naša djeca 2014. pokrenula je peticiju s ciljem povratka djece u školske klupe naglašavajući kako djeca nisu glavni prenosioci koronavirusa, niti su izloženi najvećem riziku, a najviše ispaštaju u trenutnoj situaciji. U vezi sa uticajem koronavirusa na ekonomsku situaciju i obrazovni sistem obavili su razgovor sa ekonomistom Vjekoslavom Domljanom.
„Tri četvrtine od ukupno 1,5 milijardi djece je zbog koronavirusa ostalo izvan škola. Norveška istraživanja pokazuju trošak od 173$ dnevno po djetetu za vrijeme zatvaranja predškolskih, školskih i srednjoškolskih ustanova i to po konzervativnim izračunima. Trošak se prvenstveno odnosi na izgubljenu buduću zaradu učenika zbog slabijeg obrazovanja te u manjoj mjeri na gubitak na produktivnosti roditelja učenika. Istraživanja u Engleskoj su pokazala kako direktni troškovi izgubljenog nastavničkog inputa samo u javnom sektoru (a privatni je dvostruko veći) iznose jednu milijardu funti sedmično, odnosno 50 milijardi funti godišnje. Nažalost, istraživanja za BiH ne postoje niti se, koliko je poznato, iko time bavi“, istakao je Domljan. Dodao je kako navedene situacije imaju za ishod slabije rezultate učenika, što najviše pogađa učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
O ekonomskoj situaciji u zemlji rekao je kako slijedi težak i zahtijevan period. „Bosna i Hercegovina je patila od ekonomskih neravnoteža i prije izbijanja pandemije korona virusa. Pandemija će duboke strukturne neravnoteže još više produbiti. Pored postojećih neravnoteža pojaviće se druge, npr. fiskalna. Potom će se javiti finansijska jer će biti problem finansirati budžetske deficite. Tako će se ono što je počelo kao zdravstvena kriza u BiH na kraju pretvoriti u ustavnu krizu, tim prije što idu lokalni izbori, pa će političari i sami gurati zemlju u tom pravcu. U tom kontekstu obrazovanje je samo najnovija žrtva, kao što će nova školska/akademska godina jasno pokazati“, ističe Domljan.
Udruženje roditelja Naša djeca 2014. od nadležnih institucija Vlade HNŽ, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta HNŽ, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ, Kriznog štaba HNŽ, gradonačelnika i načelnika opština u Hercegovačko-neretvanskoj županiji traži da se nastava odvija isključivo u školi, osim u slučaju opštog karantina.
Inače, učenici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu će se 7. septembra vratiti u školske klupe, uz obavezno korištenje dezinfekcijskih sredstava, zaštitnih maski i ostale opreme.
“Nakon što smo riješili organizacijske sheme, mrežu škola i tehnološki višak, u saradnji s Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta, Kriznim štabom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, direktorima škola, sindikatima u obrazovanju, te roditeljima, radimo sve kako bi se osigurali preduslovi da nastavni proces počne i odvija se na manje-više uobičajeni način, uz provođenje mjera koje će propisati Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a”, naveo je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.
Što se Republike Srpske tiče, nastava počinje 1. septembra. Učenici će sjesti u školske klupe uz izmijenjene uslove i uz poštovanje svih mjera koje su propisali Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Institut za javno zdravstvo. Školski čas će trajati maksimalno 30 minuta, a u školama sa većim brojem djece 20 minuta, dok će djeca biti podijeljena u grupe od po 15 đaka.
Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić ističe da kod pojedinih roditelja postoji strepnja da dijete šalju u školu, iako rizik od zaraze postoji i na drugim javnim mjestima gdje djeca svakodnevno borave, na igralištima, u parkovima i slično.
“Nije sporno da djeca pohađaju nastavu na daljinu, ali smatram da za tim neće biti potrebe, jer sve institucije su uključene u zaštitu zdravlja učenika i nastavnika. Za djecu sa hroničnim bolestima, kao i za one na bolničkom liječenju biće obezbijeđena nastava na daljinu”, rekla je Trivićeva.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske izdao je preporuke u vezi sa početkom nove školske godine i organizacijom nastave u RS. Između ostalog, u preporukama se ističe da je u školi potrebno stvoriti klimu koja neće dodatno opteretiti učenike i uticati na njihovo mentalno zdravlje, te će biti neophodno da im se sve mjere predoče na njima primjeren način, bez dodatnog opterećenja ili izazivanja nelagode (prilagoditi im informacije o virusu, potrebi pridržavanja mjera, pranja ruku, dezinfekcije, pojasniti zašto nastavnici nose maske, zašto sjede odvojeni, zašto ne mogu izlaziti za vrijeme odmora, zašto se ne smiju zadržavati u dvorištu škole i grupisati i drugo). Takođe, veoma je bitno da se sa roditeljima razgovara na primjeren način, kako bi i roditelji sa djecom razgovarali o ponašanju i pridržavanju mjera za vrijeme boravka u školi.
