Zahvaljujući pouzdanim obećanjima ministarke finansija RS Zore Vidović Republika Srpska bi uskoro mogla postati prepoznatljiva u svijetu kao prodavac koji ne ispunjava dogovorene obaveze.
Pohvalila se ministarka Zora Vidović u aprilu prošle godine da je Srpska ostvarila veliki uspjeh time što je uspjela da izađe i zaduži se za 300 miliona evra na Londonskoj berzi.
„Tu može izaći samo kredibilan prodavac i kupac, a to Republika Srpska jeste. Na ovu berzu izlaze samo suverene države i velika prednost Srpske je što je izašla da bi bila prepoznatljiva i vidljiva u svijetu“, poručila je tada ministarka Vidović.
Ministarka je u jednome bila u pravu. Republika Srpska zaista bi mogla postati prepoznatljiva i vidljiva u svijetu, ali ne kao kredibilan prodavac, već kao neko ko ne ispunjava svoje obaveze.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Republika Srpska se, kako je poznato, zadužila u aprilu prošle godine 300 miliona evra emisijom obveznica na Londonskoj berzi, po kamatnoj stopi od 4,75 odsto.
Kompletna priprema emisije odvijala se daleko od očiju javnosti, a Vlada ni nakon emisije nije saopštila mnogo više informacija.
CAPITAL, ipak, donosi detalje kako je tekla sama priprema emisije, sa kojim investitorima su se i kada sastajali najčešće predstavnici Ministarstva finansija i zbog čega je prije nekoliko dana protiv Srpske pokrenut još jedan milionski spor.
Razgovori o zaduženju na Londonskoj berzi počeli 2019. godine
Sve je počelo u oktobru 2019. godine kada je švajcarska firma „Synergy Wealth Management“ stupila u kontakt sa Ministarstvom finansija RS.
Tada je, prema tvrdnjama ove firme, dogovoreno da će ona posredovati i za Vladu RS tražiti kupce za evroobveznice.
Iako je komunikacija dvije strane trajala godinu i po i iako je u tom periodu održano nekoliko sastanaka predstavnika Ministarstva finansija i firme „Synergy Wealth Management“ tokom kojih je ova firma dobila saglasnost da u ime Vlade stupi u kontakt sa potencijalnim investitorima, ugovor između dvije strane do danas nije potpisan.
Tim ugovorom, između ostalog, trebalo je da bude ugovorena i naknada švajcarskoj kompaniji.
Nakon prethodno uspostavljenih usmenih kontakata, aktom od 28. oktobra 2019. godine pod naslovom „Savjetodavni mandat za pristup globalnim tržištima kapitala“, kompanija je dostavila ponudu i obavijestila ministarku finansija da u saradnji sa ministarstvom može identifikovati izvore finansiranja i izdati referentnu evroobveznicu u ime Ministarstva finansija.
U tom aktu je predstavljen akcioni plan koji je podrazumijevao i imenovanje zakonskog zastupnika kompanije „Synergy Wealth Management“ Mađida Dušana Pajića za strateškog savjetnika ministra.
Tu su predstavljeni i finansijski uslovi saradnje koji obuhvataju nadoknadu putnih troškova i naknadu tužiocu od 0,5 odsto glavnog iznosa evroobveznice ukoliko je emisija uspješna.
Ta ponuda je, kako tvrde u ovoj kompaniji, prihvaćena na sastanku održanom početkom novembra 2019. godine u Ministarstvu finansija te je na bazi tog dogovora konsultant Dušan Pajić počeo da kontaktira banke, među kojima su i JP Morgan, Deutshe bank, Morgan Stanley, HSBC i druge.
Kao dokaz da je Ministarstvo prihvatilo saradnju navode i da je pomoćnik generalnog sekretara za IT Vlade RS Krsto Grujić krajem novembra 2019. zastupniku kompanije Dušanu Pajiću otvorio email na domenu vladars.net.
Međutim, ugovor ni tada nije potpisan, a Pajić je krajem 2019. u dva navrata ministarki Vidović dostavljao nacrt, ali potpis nije dobio, iako je u međuvremenu održao sastanke sa predstavnicima vodećih svjetskih banaka i o tome obavještavao predstavnike ministarstva.
Viber poruke sa Zorom Vidović
———————————————————————————-
Inače, sva komunikacija tokom pripreme emisije išla je preko Ministarstva finansija, dok se premijer Radovan Višković rijetko uključivao u ovaj posao. Zakonski zastupnik tužioca Mađid Dušan Pajić u cjelokupnom spornom periodu bio je u neposrednom kontaktu sa ministarskom Zorom Vidović putem viber aplikacije, o čemu je sudu dostavio dokaze.
———————————————————————————-
Takođe, u tom periodu je održan i sastanak na kojem je prisustvovao i premijer RS Radovan Višković, a na kojem je korigovan nalog, tako da je predviđeni iznos emisije smanjen na 300 miliona evra.
O visini zaduženja i tome kako se mogla dobiti znatno niža kamata kasnije u tekstu…
Zatim su početkom 2020. godine održani sastanci i prezentacije Republike Srpske u Beču i Banjaluci sa predstavnicima banaka Citibank, Societe Generale, JP Morgan i Raiffeisen International.
Švajcarski konsultant i tu ističe svoju aktivnu ulogu u organizaciji ovih sastanaka, nakon čega od marta 2020. dolazi do zatvaranja finansijskih tržišta zbog pandemije korona virusa.
Tvrdi da je i nakon toga nastavio da pruža savjetodavne usluge Ministarstvu finansija koje je obavještavao o ostvarenim kontaktima sa novim potencijalnim izvorima finansiranja među kojima su RTB, SocGen i Citi, Raiffeisen, a da su od januara 2021. nastavljene aktivnosti s ciljem izdavanja evroobveznica RS.
Krajem februara ponovo dostavlja Ministarstvu finansija ugovor o strateškoj saradnji u kojem je predviđena naknada od 0,5 odsto, na koji je, kako navodi, Ministarstvo imalo manje zamjerke, ali koje se nisu odnosile na iznos naknade.
U kompletnu komunikaciju sa predstavnicima ministarstva, od 25. februara do 8. marta 2021. uključena je i ministarka Vidović.
U ovoj kompaniji ističu da su bez obzira na odugovlačenje Ministarstva finansija da potpiše ugovor o strateškoj saradnji, nastavili da pružaju savjetodavne usluge sve do konačne emisije evroobveznica.
U međuvremenu je došlo do prodaje obveznica RS na Londonskoj berzi, a emisiju je vodila renomirana svjetska banka „Societe Generale“ sa kojom je Vladu Srpske, prema tvrdnji konsultanta, u vezu doveo upravo on.
Zora Vidović nudila nagodbu i pet puta manji iznos
Iako je emisija okončana, ugovor koji je konsultant čekao skoro godinu i po, i dalje nije potpisan zbog čega je u proljeće prošle godine Pajić zatražio sastanak sa Zorom Vidović kako bi pokušali da se dogovore u vezi sa isplatom sporne naknade.
Kako tvrdi na tom sastanku ministarka mu je ponudila isplatu 300.000 evra, odnosno pet puta manji iznos, što je odbio.
Međutim, kako ni nakon toga sporni odnos nije riješen Pajić je 25. juna prošle godine dostavio Vladi RS opomenu pred tužbu, ali ni to nije dalo rezultat.
Zbog toga je prije nekoliko dana Okružnom privrednom sudu u Banjaluci protiv Republike Srpske podnio tužbu tešku 2,9 miliona KM.
Iz tužbe, koja je u našem posjedu, se može zaključiti i da je Vlada RS posrednicima prilikom emisije akcija na Bečkoj berzi, prije nekoliko godina, platila znatno veće naknade, zbog čega Pajić navodi da će „ukoliko Srpska ne prihvata naknadu od 0,5 odsto emisije, tražiti da se utvrdi iznos koji je isplaćen kod sličnih emisija“.
Zanimljivo da je ovdje naveo da će tražiti da ugledne međunarodne revizorske kuće utvrde ugovorenu i isplaćenu naknadu u „neuspješnom projektu emisije obveznica RS na Bečkoj berzi 2018. godine“.
Komentarišući podnesenu tužbu, Mađid Dušan Pajić za CAPITAL kaže da je njegova firma od oktobra 2019. godine do aprila 2021. posredovala i omogućila da Republika Srpska emituje 300 miliona evra na tržištu evroobveznica u Londonu, a da Republika Srpska nije platila ništa za dogovorenu i izvršenu uslugu.
Kršenje ove obaveze, kaže, je iznenađujuće i neprihvatljivo jer dolazi od najviših organa entiteta u BiH, koji pretenduje na poslovnost i samostalnost u ovakvim predmetima finansijskih transakcija na ino – tržištima.
———————————————————————————-
Vlada Srpske nikada nije objavila ko su kupci obveznica koje je emitovala na Londonskoj berzi, a jedan od naših izvora navodi da se među tim kupcima najvjerovatnije nalaze francuski fond „Amundi“, njemački fondovi „DIT“, „DWS“, „Union Invest“, iz Velike Britanije „Ashmore“, „Franklin“, „Templeton“, amrički fondovi „Blue Bay“, „Fidelity“, „PIMCO“, „TCW“, „T Rowe Price“ te austrijski fondovi „RBZ“ i „Erste“. Među investitorima ima i društava za osiguranje „Allianz“, „Axa“, „Zurich“, „Prudential“ i „Scottish widows“, kao i privatnih banaka poput UBS, CS, Julius Baer.
———————————————————————————-
„Ovakvo drastično kršenje obaveza narušava poverenje u RS i njene organe vlasti za bilo kakve buduće transakcije na međunarodnom finansijskom tržištu, jer će za ovo vrlo brzo čuti. Takođe, ovo dovodi u opasnost refinansiranje 168 miliona evra obveznica koje su emitovane na Bečkoj berzi, a koje dospjevaju u aprilu 2023. godine“, kaže Pajić.
Pajić: Svjedočio sam negativnom uticaju obveznica emitovanih na Bečkoj berzi na finansije RS
Pajić tvrdi da je tokom saradnje sa Ministarstvom finansija i Vladom RS svjedočio vrlo negativnom uticaju obveznica emitovanih na Bečkoj berzi na finansije RS i njenu finansijsku reputaciju.
Takođe, navodi i da je Vlada RS svjesno propustila priliku da na međunarodnom finansijskom tržištu pozajmi 500 do 750 miliona evra sa kamatnom stopom od tri do 3,5 odsto 2020. godine, umjesto što se zadužila 300 miliona evra sa kamatom od 4,75 odsto u aprilu 2021.
„Očekujemo da će, uprkos dosadašnjem nerazumnom ponašanju, vlasti RS preispitati svoju odluku i izmiriti svoje finansijske obaveze za pruženu uslugu“, navodi Pajić.
Ministarstvo: Švajcarska firma nikada nije bila angažovana kao konsultant
Komentar u vezi sa optužbama švajcarske kompanije tražili smo i od Ministarstva finansija RS u kojem tvrde da ova firma nikada nije bila angažovana kao konsultant u bilo kojem pogledu na emisiji obveznica.
„Ministarstvo finansija RS sa konsultantskom firmom ’Synergy Wealth Management’ iz Švajcarske nikada nije zasnovalo ugovorni odnos, niti su ikada bili angažovani kao konsultanti u bilo kojem pogledu na emisiji obveznica koja je obavljena posredstvom Londonske berze“, rekli su kratko za CAPITAL u Ministarstvu finansija RS.
Međutim, CAPITAL je u posjedu zvaničnog dokumenta „Request for Proposal” koji je potpisala ministarka Vidović, a na kojem se kao jedan od primalaca prijedloga za finansiranje RS od banaka navodi upravo Dušan Pajić.
Takođe, u tužbenom zahtjevu se navodi da je na nekoliko sastanaka prisustvovao i advokat Miloš Stevanović koji je za CAPITAL to i potvrdio.
Bez obzira na to ko je u pravu, očigledno je da Republiku Srpsku čeka još jedan milionski spor, a ukoliko izgubi jasno je da će to njene građane koštati i više od 2,9 miliona KM, s obzirom na to da tužilac potražuje i zateznu kamatu.
Podsjećamo, Republika Srpska je u aprilu prošle godine emitovala obveznice u iznosu od 300 miliona evra na Londonskoj berzi, a troškovi prodaje obveznica iznosiće preko 146,5 miliona KM.
