Godinama već novinari u Republici Srpskoj upozoravaju da je potreban novi Zakon o medijima jer trenutno jedini pravi okvir po kojem radi novinarska zajednica je Zakon o javnom informisanju iz 1997.godine, za današnje prilike posebno prevaziđen.
PIŠE: Đorđe Vujatović/ Media.ba
U Vladi Republike Srpske (RS) već su održana dva sastanka radne grupe, neformalnog tijela koje bi trebalo da aktivno učestvuje u predlaganju najavljenog zakona o medijima u RS-u. Prema posljednjim informacijama, radna grupa ima 18 članova, a u njoj se nalaze predstavnici javnih medija, predstavnici nekoliko privatnih TV-stanica i štampanih medija, nekoliko pravnika, te predstavnici Udruženja novinara RS-a.
Novinari u RS-u godinama upozoravaju da je potreban novi zakon o medijima jer je Zakon o javnom informisanju RS-a iz 1997. godine prevaziđen. Međutim, s obzirom na posljednje izmjene Krivičnog zakonika RS, kojim se kriminalizuje kleveta, kao i Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, čiji nacrt je usvojen u prvom čitanju krajem septembra u Narodnoj skupštini RS (NSRS), u medijima i međunarodnim organizacijama vlada mišljenje da je treći zakonski prijedlog dio paketa kojim će se ugušiti medijske slobode.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Među članovima radne grupe i Alternativna televizija
„U Vladi RS će reći da ti zakoni međusobno nemaju nikakve veze, ali to jeste set sistemskih zakona koji regulišu jednu oblast. Mi tražimo taj zakon o medijima 15-20 godina. Međutim, svih ovih godina nije bilo razumijevanja da pričamo o zakonu o medijima i onda imate da se u nekoliko mjeseci radi na tri zakona. Postoji strah i u medijskoj zajednici i u javnosti zašto se u tako kratkom vremenu stavljaju tri zakona koji se nadovezuju jedan na drugi“, kaže Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina i jedna od članica pomenute radne grupe.
Prema njenim riječima, još ne postoji nijedna formalna odluka Vlade RS-a o formiranju radne grupe, a na prvom sastanku manje je razgovarano o tom zakonu, a najviše o podjelama u medijskoj zajednici. Dodaje i da je problem što nijedno ministarstvo, institucija ili agencija u RS-u nije nadležna za medije, te se postavlja pitanje ko će biti predlagač zakona. Govore da bi predlagač zakona mogao biti Sekreterijat Vlade RS-a.
„Ja bih voljela da se u to uključi što više kolega, bez obzira koliko nas je u tom savjetodavnom tijelu, da predložimo što bolji tekst i da kažemo šta su naši zahtjevi i onda da pratimo ono što je medijska zajednica predložila i ono što će se naći u nacrtu zakona“, dodaje Gojković Arbutina.
U medijskoj zajednici postavljeno je pitanje na koji način je došlo do formiranje radne grupe, kao i ko su ostale osobe koje se nalaze u tom tijelu i po kojem kriterijumu su birane. Među članovima pomenute grupe nalaze se i predstavnici Alternativne televizije, koja je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog povezanosti sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a i RS-a, ali i Goran Bubić, advokat Dodika, kao i još neke osobe koje se dovode u blisku vezu sa Dodikom.
Zanimljivo, kao i sa prethodnim zakonima, izradu ovog zakona najavio je Dodik u martu ove godine, u jeku kampanje i protesta zbog izmjena Krivičnog zakonika RS.
„Prihvatam da se napravi jedan takav zakon, ali da ga naprave novinarske zajednice, jer ako mi to pokrenemo, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka napravi taj prijedlog novinarska zajednica i neka ga uskladi sa ustavno-pravnim sistemom i ja se slažem i neću ih osporavati. Ako bi mi to pokrenuli opet bi bilo da mi to nešto regulišemo, jer pozicija novinara u redakcijama na značajnom broju medija je ponižavajuća“, izjavio je Dodik u intervjuu koji je u martu dao za UNA TV.
Iz Vlade RS-a nisu nam odgovorili na pitanja na koji način su vršili odabir članova radne grupe, ali su kroz ranija saopštenja isticali da su novinari birani na osnovu višedecenijskog iskustva na pozicijama glavnih i odgovornih urednika u medijima.
Dodali su da je, što se izbora portala tiče, kriterijum bio i “čitanost portala”. U radnoj grupi, ipak, nema predstavnika nekoliko veoma uticajnih medija iz RS-a, kao što su RTV BN, BUKA, Capital i drugi.
„Vidimo na djelu konspiracije i potpuno ignorisanje medija koji zbog svog rada imaju prijetnje, tužbe i pritiske. Dakle, to govori da je u pitaju još jedan zakon kojem je za cilj kontrola pa i prestanak rada tih medija po mogućnosti, a ne da se uvede red u medijsku zajednicu“, kaže Aleksandar Trifunović, urednik BUKE.
Informacije o zakonu se prenose hodnicima
Novinari u RS-u smatraju da je zakon potreban, ali da proces njegove izrade treba biti transparentan.
„Novinarska profesija je srozana u svakom smislu, od plata, pa do toga da političari i razni nosioci funkcija, čak i portparoli sebi daju za pravo da zovu novinare i govore im koju vijest treba da objave, koju da poprave, a koju da skinu. Trenutno vlada veliki haos. Zakon nam je potreban, potrebno je uvesti red, da se zna ko je novinar, a ko nije, samo cijeli taj proces treba biti transparentan i formalan, a ne da se takve informacije prenose po hodnicima ili kafanama“, kaže Anđelka Marković, novinarka i urednica u UNA TV.
Prema njenim riječima, poučeni iskustvima prethodno usvojenih zakona, ne vjeruje da će procedura ovaj put biti bolja.
„Dakle i tu je sve bilo nejasno, i ko piše zakon. Čak i ministar pravde nije znao da nam objasni u kojoj je fazi, ko su autori, a da ne pričamo o tome da je to civilizacijski korak unazad“, dodaje Marković.
Kako će izgledati tekst novog zakona, još ne znaju ni u pomenutoj radnoj grupi. Dobiće na uvid zakone koji su na snazi u zemljama regiona, koje bi trebalo da uporede, te da predlože nacrt koji će se zatim poslati u skupštinsku proceduru. Novinari imaju svoje prijedloge šta bi trebalo da taj zakon sadržava.
Sandra Gojković Arbutina podsjeća da se godinama priča o takozvanim divljim portalima, koji su najveći, kako govori ona, generatori lažnih informacija, te da je potrebno urediti tu oblast.
„Nama, prije svega, treba registar medija ali taj registar ne treba da bude rigorozon. U tom registru treba da bude svako ko je spreman da priloži svoje podatke da se bavi novinarskim poslom. Ne smije se postavljati ograničavajući faktori, a bojim se da bi moglo do toga da dođe ili da nekoga eliminišete iz ovoga ili onog razloga. Jako je mnogo medija i treba im dozvoliti rad. Dakle, da se znaju prava i obaveze“, kaže Gojković Arbutina.
Novinarka Al Jazeera Balkans Ljiljana Smiljanić ističe, međutim, da će biti jako teško urediti oblast na samo jednom dijelu države.
„Veliki je prostor za brojne zloupotrebe. Ako želite da uredite medije onda morate misliti malo šire, ako donesete zakon koji će samo u RS-u nešto regulisati, bojim se da ćete napraviti samo još veći problem i još veći haos na medijskoj sceni. Trebalo je ozbiljnije pristupiti tome i uključiti sva udruženja, uključiti više pravnika, posebno one koji imaju više iskustva u saradnji sa medijima jer su potrebni ljudi koji razumiju kako mediji funkcionišu“, dodaje Smiljanić.
Ona je izrazila bojazan da jedan broj članova radne grupe ne razumije i ne poznaje kako trenutno rade mediji jer je riječ o oblasti koja se tehnološki brzo mijenja.
„Bojim se da važna pitanja ovaj zakon neće dotaći, kao što to nisu ni izmjene Krivičnog zakonika, a to su prije svega anonimni portali koji prenose netačne informacije, nanose štetu. S druge strane, usvajaju se novi zakoni koji će dodatno otežati ionako težak posao onim medijima koji svoj posao rade profesionalno, koji rade u javnom interesu i koji govore građanima one informacije koji oni moraju da znaju, a to je kako se troši njihov novac, kako se zloupotrebljava službeni položaj u različitim institucijama kroz rodbinsko zapošljavanje…“, zaključuje Smiljanić.
Registar medija bez nevladinih organizacija
Nepoznanica je mnogo, ali pojedini članovi radne grupe su na sjednici čak izašli sa inicijativom da u registar medija ne bi trebalo da budu uključeni medijski projekti nevladinog sektora, to jeste da nevladine organizacije ne mogu biti vlasnici medija, što je poseban udar za projekte nezavisnog i istraživačkog novinarstva.
„Ne vidim razlog za takvu inicijativu, osim ako cilj nije zatvoriti Buku, Capital, Gerilu i slične medije. U stvari znam, to je jedina svrha takvog prijedloga”, napominje Aleksandar Trifunović.
I ostali novinari iz Banjaluke kažu da su šokirani ovim prijedlogom i da je to nova omča koja se stavlja na vrat novinarima i medijima. Marković govori da nosioci funkcija moraju biti spremni da će mediji izvještavati o njima i kako obavljaju posao od javnog interesa.
„Po meni je to gušenje medijskih sloboda, gušenje slobode govora … Ako se to nezavisno istraživačko novinarstvo uguši, iako i nije na visokom nivou, prosto ćemo doći u onaj period beznađa i medijskog jednoumlja. Iskreno, plašim se za našu profesiju i ne sluti mi ovo ništa na dobro“, kaže Anđelka Marković.
Zbog udara na medijske slobode prethodnih dana Banjaluku su posjetili i predstavnici Međunarodne federacije novinara, u sklopu posjete delegacije Media Freedom Rapid Response (MFRR).
Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kaže da je upoznata da se radi novi medijski zakon, te je izrazila zabrinutost u kom pravcu idu novinarske slobode u RS-u, ali i regionalni trendovi. U Srbiji su prošle sedmice usvojeni Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima, čije nacrte su kritikovale i međunarodne organizacije, jer nisu u skladu sa mađunarodnim standardima za slobodu izražavanja.
“Mi smo pratili situaciju kada je riječ o medijskom zakonu u Srbiji, koji smo izrazito kritikovali. Oni su u Srbiji imali osmosatni sastanak sa premijerkom Anom Brnabić, neke stvari su uspjeli vratiti u nekave normalne okvire. Isto tako u Hrvatskoj početkom ljeta je iscurio draft, novinari su reagovali i taj draft je isto povučen”, kaže Sever.
U nadi da se, kako je dodala Sever, u RS ne radi po uzoru ili po primjerima hrvatskog i srpskog medijskog zakona, delegacija MFRR probala je upozoriti ljude s kojima su razgovarali da postoje bolji primjeri.
“U krajnjem slučaju, na evropskom nivou u proceduri je Evropski akt o medijskim slobodama kao nekakva osnova medijskog zakona, gdje mi isto imamo naravno svoje amandmane, pritužbe”, navela je ona.
Inicijativa po kojoj se nevladine organizacije ne mogu registrovati kao mediji su apsolutni udar na nekoliko preostalih medija koji se bore za svoju nezavisnost i koji neće moći nastaviti raditi, smatra Sever.
“U tome smo isto razgovarali na nekoliko sastanaka i u Banjaluci i izrazili svoje protivljenje. Mislim da će vrlo brzo izaći naš prvi press release nakon tih sastanaka. To je sljedeći korak na koji se u RS, po mom mišljenju, neupitno spremaju a to će za mnoge medije i mnoge novinare biti veliki, da ne kažem završni udarac”, dodaje Sever.
Sever, kao i ostali predstavnici međunarodnih novinarskih udruženja, pokušali su u Banjaluci da se sastanu sa Miloradom Dodikom, ali bezuspješno. Održali su nekoliko sastanaka u NSRS i u pojedinim ministarstvima. Kaže, sastanku sa predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem prisustvovao je i predsjednik poslaničke grupe SNSD Igor Žunić, a obojica su, kako dodaje, rekli da ne znaju ništa o pripremi novog zakona o medijima.
Izvor: media.ba
