Stefan Blagić aktivista i član organizacije Restart Srpska uhapšen je u subotu ujutro jer je na javnoj klupi na trgu Krajine u Banjaluci poredao desetak igračaka pokušavajući da izvede performans “Protest bez ljudi”. U Blagićevoj pratnji bilo je nekoliko osoba a javni red i mir nije narušen.
Pripadnici policijske uprave Banjaluka su na Тrg Крајине došli gotovo neposredno nakon što su Blagić i njegovi pratioci na klupu poredali igračke i spremali se za najavljenu konferenciju za medije.
Blagić je uhapšen jer je odbio da posluša naređenje policajca da se udalji sa trga zbog neprijavljivanja javnog okupljanja.
Blagić je sve vrijeme u razgovoru sa policajcem tvrdio da nema nikakvog javnog okupljanja ali je ipak priveden. U pritvoru je zadržan deset časova.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Iz banjalučke Policijske uprave su istog dana izdali saopštenje u kojem su naveli da je lice S.B. privedeno zbog odbijanja da postupi po naredbi policajca a zbog organizovanja neprijavljenog javnog skupa.
Policijskoj upravi Banjaluka smo poslali konkretna pitanja u vezi sa cjelokupnim subotnjim događajem.
“Dan u MUP-u prošao je mirno, u krugu porodice. Doduše, ja nisam bio u tom krugu, nego u pritvoru, a porodica je čekala da izađem. Neki od njih su došli i iz Beograda da me obiđu i da vide sina kojeg sam nedavno dobio. Sina su vidjeli, mene baš i ne. Inače, policijski službenici MUP-a Srpske su u policijskoj stanici prema meni bili krajnje korektni, vidjelo se da je i njima čudno što sam uopšte priveden. Poseban utisak na mene je ostavio jedan mlađi policijski službenik koji je popisivao igračke i pri tome se jako dobro zabavljao. Zbijali smo šale svi redom. U pritvoru sam proveo 10 sati, a nakon toga sam dao izjavu koju možete pročitati na Fejsbuk stranici organizacije koju predvodim”, rekao je Blagić za Buku.
Advokat Jovana Kisin za Gerila info pojašnjava da je privođenje Stefana Blagića koji se “okupio” sa još nekoliko lica na trgu najblaže rečeno apsurdno. Jasno je da se u subotu na trgu nije radilo o javnom skupu pojašnjava Jovana Kisin.
“Prvenstveno bih istakla da kod slučajeva koji se odnosi na pravo na mirno okupljanje postoji jaka protivrječnost Zakona o javnom okupljanju RS sa Ustavom RS i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Kada se dira u ustavno pravo građanina, koje je ustavom zaštićeno, a zakonsko rješenje tog prava zadire u to pravo, onda imate sukob pravnih akata različite pravne snage.
Organi nadležni za rješavanje ove problematike, prvenstveno MUP, a kasnije i sudovi, moraju poštovati hijerarhiju pravnih akata, dakle ustav ispred zakona a Evropska konvencija iznad svih propisa sa direktnom primjenom. Vezano za konkretno lišenje slobode i zadržavanje Stefana Blagića, ono je po meni u potpunosti u suprotnosti sa Ustavom i Evropskom konvencijom i u potpunosti u suprotnosti sa Zakonom o prekršajima RS.
Da bi nadležni organi pokrenuli prekršajni postupak protiv nekog ko neprijavljeno organizuje i održava javni skup, potrebno je utvrditi da je Blagićev “performans” uopšte javni skup, jer javni skup podrazumjeva prisustvo građana, i to minimalno 20, koji su prethodno pozvani da se okupe na određenom mjestu u određeno vrijeme. Nijedan od ovih elemenata ne postoji u konkretnom slučaju, pa samim tim Blagićevo redanje igračaka na klupu ne predstavlja javni skup. Nadalje, logičnim zaključivanjem, ukoliko Blagić nije organizovao javni skup, samim tim ne može ni biti kažnjen kao organizator nekog skupa.
Posebno kršenje zakona i ustavnog prava na slobodu jeste nezakonito lišenje slobode i nezakonito zadržavanje u trajanju od 10 časova u policijskoj stanici. Ovakvo postupanje suprotno je Zakonu o prekršajima RS gdje su eksplicitno propisani razlozi za lišenje slobode u prekršajnom postupku, a da je zadržavanje lica lišenog slobode uslovljeno izdavanjem sudske naredbe koja je, koliko sam upoznata, izostala u ovom slučaju.
Konstantnim represivnim mjerama koje MUP primjenjuje prema građanima koji apsolutno ne ugrožavanju zaštićena javna dobra (dobrobit ljudi, tjelesni integritet, imovinu, javni red i mir) a zanemarivanje stvarnog i teškog kriminaliteta dovodi do nepovjerenja i revolta građana u institucije, s čim se već duže vrijeme susrećemo u Banjoj Luci i što je po meni jako loša praksa.“, pojašnjava advokatica iz Banjaluke za Gerilu.
“Samo po sebi je apsurdno da se prekidaju skupovi plišanih životinja u Banjoj Luci i da se neko privodi zbog okupljanja na kojima se nalazi nekoliko ljudi. Međutim, to pokazuje i da kršenje ljudskih prava od strane nadležnih već prelazi u opasnu tendenciju ograničavanja slobode.
U skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, kao što govore Smjernice OEBS, sve dok je skup miran, njegova zabrana ili prekid zbog neprijavljivanja, nesrazmjerno je miješanje u ostvarivanje prava na slobodno okupljanje, čak i ako ne postoji takva odredba za spontana okupljanja u zakonima. Vlasti bi trebalo da zaštite i olakšaju svako spontano okupljanje sve dok je po prirodi mirno.
Takođe, Evropski sud za ljudska prava, npr. u predmetu Bukta and others v. Hungary, je naglasio da smatra da odluka o prekidanju takvih skupova isključivo zbog nepostojanja potrebne prethodne najave, bez nelegalnog ponašanja sudionika, predstavlja nesrazmjerno ograničenje slobode mirnog okupljanja. Možda je pravo pitanje da li nadležni organi uopšte znaju na koji način ljudska prava funkcionišu…”, rekao je za Gerila info Dejan Lučka iz banjalučkog Centra za ljudska prava.
U banjalučkoj policiji, ipak, i dalje insistiraju na tome da se radilo o javnom okupljanju koje nije najavljeno. Gerila je insistirala na konkretnim odgovorima na pitanja u vezi sa pomenutim slučajem i ukoliko ih dobijemo biće objavljeni.
