Danas je na sastanku Stalne komisije za Konvenciju o očuvanju evropskog divljeg biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), a koji se održavao od 28.11. do 2.12. u Savjetu Evrope, Strazbur, Francuska, donesena odluka o otvaranju predmeta i usvajanju Preporuka za Bosnu i Hercegovinu, koje su predložene od strane nezavisnog eksperta, prof. dr Gregori Egera, stručnjaka za hidrobiologiju i vodene ekosisteme iz Austrije, a koje se odnose na konkretne korake nadležnih u cilju neodložive zaštite životne sredine i biodiverziteta u gornjem toku rijeke Neretve.
Na agendi ovogodišnjeg sastanka ovog tijela bio je i nastavak žalbenog postupka koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenuli tokom 2020. godine, kada su sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.
Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Konkretni sporni projekti su: HE “Ulog”, HES “Gornja Neretva” (Faza I i Faza II) na teritoriji RS, kao i HE “Bjelimići”, PHP “Bjelimići” i HE “Glavatičevo” na teritoriji FBiH, sve planirane na gornjem toku rijeke Neretve.
Otvaranje predmeta direktno je podržala Njemačka, Luksemburg i Austrija, kao i organizacije Riverwatch, CEE Bankwatch Network i ProNatura. Niko od predstavnika delegata nije bio protiv otvaranja predmeta i usvajanja Preporuka za BiH. Nakon odlučivanja o otvaranju predmeta, sesija je zaključena usvajanjem amandmana na preporuke, koje je Njemačka predložila u cilju otklanjanja potencijalnih nejasnoća oko sadržaja obaveza za odgovorne vlasti u BiH. Ovi amandmani su takođe bili podržani od strane Stalne komisije i svih delegata, te su uvršteni u zvanične Preporuke za BiH.
Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja, obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.
Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.
“U ekspanziji hidroenergetskih projekata uočavamo da se nerijetko ne poštuju zakonski propisane procedure i ne posmatra se šira slika uticaja ovakvih projekata na prirodu. Ne možemo da ostanemo nijemi na sve pritiske na prirodu koji su posljednjih godina preplavili našu zemlju. Ovakvim planiranjem i pristupom nisu ostali netaknuti i najvrjedniji prirodni biseri naše zemlje poput NP Sutjeska, sa planiranim hidroenergetskim objektima unutar parka (protiv čega smo se takođe borili), ali ni područja nominovana za Emerald mrežu ili nacionalnim strategijama planirana za zaštićena prirodna dobra. Na žalost interes kapitala i moći je brži i jači od zaštite prirode i ukoliko uvidimo da naše institucije nisu u stanju da kontrolišu sve ove procese neophodno je da se angažujemo kako udruženja građana, uključimo sveopštu i stručnu javnost i da odbranimo vrijedna prirodna dobra naše zemlje. Žalba upućena Bernskoj komisiji je jedan od legitimnih načina ove borbe u interesu građana BiH i očuvanja prirode naše zemlje”, izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu.
Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu i Emina Veljović, izvršna direktorica Arhus centra u Strazburu su lično zastupali interese ispred žalitelja. Učešće je uzela i suprotna strana, odnosno predstavnici odgovorne vlasti iz Republike Srpske, dok je učešće predstavnika Savjeta ministara BiH ili predstavnika FBiH izostalo.
“Suprotno insistiranju predstavnika Republike Srpske, potrebno je istaći i shvatiti da, između ostalog, HE ‘Ulog’ nije od vitalnog interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, jer BiH kao punopravna članica Vijeća Evrope, ne može dopustiti ni priuštiti daljnje kršenje Bernske konvencije. Podržavamo svaku dobru namjeru nadležnih organa u pogledu zaštite gornjeg toka Neretve, no ističemo da proglašenje predmetnog područja zaštićenim prema propisima samo jednog od bh. entiteta nije dovoljno, budući da takva zaštita evidentno predviđa da sporni projekti ostanu na mjestu. Stoga, adekvatna zaštita gornje Neretve može se postići samo kroz dosljednu implementaciju Bernske konvencije i zaštitu kroz Emerald mrežu, na čemu će predstavnici žalitelja nastaviti da insistiraju”, rekao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, u toku svog obraćanja na sesiji pred Stalnom komisijom.
“Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja Neretva zaista bila i zvanično smaragdno, odnosno emeraldno područje u skladu sa konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo zaglušujuću tišinu predstavnika države BiH i FBiH, a o čemu su se tokom sastanka komiteta otvoreno čudili predstavnici drugih država. Naravno, predstavnici Republike Srpske su nastojali lobirati pozitivne strane HE “Ulog” i drugih projekata bez obzira na posljedice po Gornju Neretvu. Ali ostale države, članice Bernske konvencije, nakon naših prezentacija i aktivnog lobiranja su mogli uvidjeti da se uistinu radi o smaragdnoj rijeci koja se mora pod hitno zaštititi, te su nas jednoglasno podržali. Sada je na svim vladama BiH, i to FBiH, RS i same BiH da urade isto”, izjavila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Veljović je istakla da je otvaranje slučaja uistinu važan presedan i veliki korak za našu državu u odnosu na efikasniju implementaciju Bernske konvencije.
Iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine ističu da očekuju od nadleženih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Savjetom Evrope i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za april 2023. godine, odgovorne vlasti u BiH dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka.
Gerila
