Začinsko bilje, vinova loza, četinarsko žbunje, poneka jagoda i mnogo lavande – sigurno ne biste očekivali da sve ovo nađete na krovu? Ali, moguće je, i postoji na krovu Osnovne škole “Hasan Kikić” u Sarajevu.
Piše: Hilma Unkić
Ovakve instalacije koje postaju sve popularnije širom Evrope, posebno u zemljama kao što su Njemačka, Holandija ili Švajcarska, nazivaju se zeleni krovovi. Osim što izgledaju lijepo i postaju mjesto okupljanja stanara i lokalne zajednice, značajni su i za regulaciju mikroklime u visokourbanizovanim dijelovima gradova gdje preovladava beton. Odavno poznato pravilo više zelenila – niža temperatura, ovdje se pokazuje u praksi.
Istraživanja kontinuirano potvrđuju pozitivne efekte ovakvih krovova, a među interesantnim podacima su i da zeleni krov može smanjiti unutrašnju temperature zgrade za oko 5 stepeni, redukovati upotrebu klime tokom ljeta za 75%, i tokom ljetnog dana upiti između 70-90% padavina, te tako smanjiti opterećenje kanalizacijskog sistema i mogućnost poplava.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Otkud zeleni krov u Sarajevu?
Za instalaciju zelenog krova, prvog takve vrste na javnoj ustanovi u BiH, zaslužno je više organizacija i institucija koje su novčano i ekspertizom doprinijele da se ideja ostvari u junu prošle godine. Kao uposlenica škole “Hasan Kikić” u svemu je učestvovala i socijalna radnica Admira Hrelja koja objašnjava da su imali namjeru kreirati prostor za izvođenje nastave vani, ali i ispuniti želju učenicima koji su skicirali šta žele vidjeti na prethodno neiskorištenom ravnom krovu svoje škole.
“Prije početka realizacije morala se osigurati statika krova, pristupno stepenište, adekvatna visina ograde. To su sigurnosni aspekti koji su nam bili prioritet.”
Dizajn i izvođenje radova na krovu osnovne škole koštali su oko 10.000 KM, ali administrativne barijere u smislu nerazumijevanja procesa prenamjene krova u prohodni značajno su usporavale napredak, objašnjava Amina Omićević, inženjerka zaštite životne sredine iz UNDP, jedne od organizacija koja je bila uključena u izgradnju. Tokom instalacije krova, svi su mnogo naučili o samom procesu, ali i preprekama na koje bi mogli nailaziti zainteresovani za ovakvu investiciju u budućnosti.
“Prostori za javnu upotrebu u BiH su uglavnom starijeg datuma i krovovi na takvim objektima su po svojoj strukturi neprohodni, kosi krovovi. Da bi ste napravili zeleni krov, od ravnog neprohodnog krova treba napraviti dovoljno siguran, izolaciono i statički pouzdan prohodni krov. Sadašnji neprohodni krovovi koji su uglavnom zastupljeni na našim zgradama imaju svoje građevinske funkcije, odnosno zaštitne, izolacione, ali nemaju funkciju boravka na njima.”
Važni koraci kod instalacije zelenog krova su provjera statičke stabilnosti zgrade koju vrši građevinski inženjer, odnosno utvrđivanje da li ga zgrada može “nositi”, a potrebno je osigurati i visinu ograde od minimalno metar.
“Implementacija ravnog prohodnog, a time i zelenog krova, moguća je i kod nas. Proces pripreme rezultirao je jednim novim i multifunkcionalnim prostorom, te se nadamo da će sličnih biti još u našim gradovima”, kaže Omićević.
Funkcija zelenog krova na Osnovnoj školi “Hasan Kikić“ nije primarno bila klimatske prirode, ali Omićević vjeruje da pored činjenice da djeca sada imaju priliku da uče o svijetu oko sebe iz prve ruke, a ne preko projektora i knjiga, postoje i klimatski benefiti.
“Meteorološka stanica bi definitivno mogla da utvrdi razlike u temperaturi između zelenog i ‘običnog’ krova. Kada bi se tokom dužeg vremenskog perioda mjerila temperatura i na nekom drugom objektu slične građe koji nema zeleni krov, vjerovatno bi se mogla utvrditi neka razlika”, kaže Omićević.
Ovo će možda u budućnosti i biti moguće jer u školi imaju mnogo ideja sa zelenim krovom. Tako planiraju začinsko bilje pakovati i nositi u Centar za zdravo starenje, te na taj način povezati mlađu i stariju generaciju, organizovati noćnu radionicu posmatranja zvijezda, ali i instalisati meteorološku stanicu.
Da li je zeleni krov uvijek dobra ideja?
Kako u svijetu napreduje tehnika izrade zelenih krovova, sve je više njihovih vrsta i podvrsta, ali je i dalje uobičajena podjela na intenzivne i ekstenzivne zelene krovove. Ekstenzivni krovovi su uglavnom jednostavniji za održavanje, jeftiniji i podrazumijevaju sitno rastinje, dok intenzivni krovovi na kojima se može saditi čak i drveće i grmlje koštaju više i zahtjevniji su.
Bilo koja vrsta doprinosi poboljšanju biodiverziteta i utiče na okolnu klimu, a to je posebno značajno u onim dijelovima gradova koji se nazivaju “toplotna ostrva”, gdje temperature značajno rastu u odnosu na rubne dijelove grada. Ovakva ostrva toplote nastaju jer površine poput asfalta i betona apsorbuju i emituju više sunčeve energije u odnosu na zelenu okolinu.
Ipak, treba imati na umu da su zeleni krovovi zamjena za uništene zelene površine na tlu koje su postojale u nekom gradu. Stoga je ispravnije razmišljati u pravcu kvalitetnog iskorištavanja postojećeg zelenila, a zelene krovove postavljati tamo gdje nema drugog rješenja, objašnjava Amina Omićević.
“Naravno da je na javnim objektima tipa škola, bolnica, vrtića, gdje nema dovoljno zelenih površina okolo dobro imati zeleni krov, ali je često investicija neopravdana, i puno bi bilo lakše i jednostavnije, za životnu sredinu prihvatljivije, da se okolina tih zgrada bolje uredi i koristi.”
BiH planira instalisati 300 zelenih krovova do 2030. godine
Prema strateškom dokumentu “Plan prilagođavanja na klimatske promjene Bosne i Hercegovine NAP” koji je BiH usvojila 2022. godine, do 2030. godine BiH bi kroz grantove, fondove, budžete i kreditna sredstva trebala izdvojiti tri miliona KM za izgradnju 300 pilot zelenih krovova. Kontaktirali smo različite institucije koje se učestvovale u izradi Plana i navode se kao nadležne za realizaciju određenih mjera, među kojima je i postavljanje zelenih krovova, te dobili odgovore koji upućuju na to da se trenutno niko sistemski ne bavi zelenim krovovima.
“Vjerovatno će dosta ovih aktivnosti oko zelenih krovova biti prisutno kod nekih javnih objekata, fakulteta, instituta, ali dosta će se realizovati i na lokalnom nivou. Zaista jako progresivna i u svakom slučaju prihvatljiva mjera, ali ja daljnjih vama informacija oko toga ne mogu dati”, kaže Ozren Laganin, visoki stručni saradnik za klimatske promjene iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je kontakt institucija BiH za Konvenciju UN-a o klimatskim promjenama.
Iz Fonda za zaštitu životne sredine FBiH kažu da je njihova zadaća da svake godine na raspolaganje stave sredstva putem javnog konkursa za sufinansiranje, na kojem se mogu prijaviti i projekti zelenih krovova.
“Premda svake godine objavljujemo konkurs, do sada nije prijavljen niti jedan projekt ozelenjavanja krovova, što ne znači da neko to nije radio u vlastitom aranžmanu.”
Da ni među nadležnim institucijama ne postoji sigurnost šta je čiji zadatak u ispunjavanju mjera predviđenih Planom prilagođavanja na klimatske promjene svjedoče odgovori koji ukazuju na to da se trenutno čeka da inicijativu pokrene neko drugi.
Mjera koja se odnosi na izradu zelenih krovova podrazumijeva i izradu pilot studija. Na pitanje čiji je ovo zadatak, Ozren Laganin odgovara: “Ko god je zainteresovan. Plan je otvorio vrata, rekao je treba da se napravi studija i treba da se to i to. Bilo koja institucija koja bude smogla snage da napravi takvu jednu studiju ona ima osnov u NAP-u da traži sredstva za takav projekat.”
Iz Šuma Republike Srpske, koje su navedene kao jedna od institucija nadležnih za mjeru zelenih krovova kažu kako im nije dostavljena nikakva inicijativa, niti prijedlog, niti studija u vezi sa postavljanjem zelenih krovova.
“Kako je vremenski okvir do 2030. godine, očekujemo u nekom budućem periodu da će se od nadležnih institucija pristupiti realizaciji istog.”
Iz Pododjeljenja za razvoj i strategiju komunalnih usluga Vlade Brčko distrikta rekli su nam da nisu uključeni u navedene aktivnosti.
Na pitanje na koji način BiH planira izvještavati o realizovanim mjerama iz usvojenog Plana, Ozren Laganin objašnjava zašto je to trenutno problematično.
“Ovo bi bilo mnogo jednostavnije da je ovdje nadležna jedna institucija na nivou decentralizovane države ili da se ne radi o cjelokupnoj Bosni i Hercegovini, onda bi bilo mnogo jednostavnije ovakvo izvještavanje, povodom ovog dokumenta. Ali s obzirom na to da su uključene različite institucije na različitim nivoima vlasti, vrlo je teško to uspostaviti.”
U Planu se navodi i koordinaciona uloga Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali iz ove institucije nismo dobili odgovore na upit.
Najveća prepreka u definisanju zadataka pojedinih institucija trenutno je nepostojanje zakona o klimatskim promjenama u BiH. Plan za prilagođavanje klimatskim promjenama upravo i predlaže da se takav zakon donese, no postavlja se pitanje da li nam je prvo trebao strateški dokument ili sam zakon.
Denis Žiško, koordinator programa za klimatske promjene iz Aarhus centra u BiH, komentariše da nije prvi put da se u BiH dešava ovakva situacija.
“Naše vlasti znaju često požuriti s usvajanjem nekih strateških dokumenata, računajući na to da će zbog toga što su ih usvojili dobiti novac od EU, stranih donatora. Tako da to nije prvi put da se usvoji strateški dokument koji nema podlogu u legislativi.”
Primjeri drugih
U zemljama Evropske unije postoje brojne organizacije koje su posvećene istraživanju i promociji zelenih krovova kao važnog koncepta u borbi protiv klimatskih promjena.
U Holandiji, na primjer, zeleni krovovi se instališu i na stajalištima za javni prijevoz, kako bi očuvali broj pčela u gradskim sredinama. Zeleni krovovi, takođe, postaju mjesto okupljanja zajednice, uzgoja zdrave lokalne hrane koja se prodaje obližnjim restoranima, a njihova efikasnost se proučava i na univerzitetima. Kroz jedan od projekata realizovanih u ovoj zemlji “Resilio” više od 12 hiljada kvadratnih metara krovova u Amsterdamu je ozelenjeno.
U Amsterdamu djeluje i organizacija Rooftop Revolution koja između ostalih aktivnosti podržava vlasti u prilagođavanju na klimatske promjene. Pitali smo ih na šta je potrebno obratiti pažnju ukoliko neka zemlja tek planira početi s instalacijom zelenih krovova. Kažu da je prvi korak obezbijediti subvencije, tako da građani plate jedan dio, a vlada im finansijski pomogne. Pored ohrabrivanja, „obavezivanje” je efektnija strategija, ali za to je potrebno da zeleni krovovi postanu uobičajeniji u nekoj zemlji.
“U trenutku kada instalacija zelenih krovova postane mandatorna na novim zgradama, kao što je to već slučaj u nekim zemljama, nosivost krovne konstrukcije bi trebala biti takođe mandatorna, tako da je svaki novi krov dovoljno jak da izdrži više od 80 kilograma težine zasićene vodom po metru kvadratnom što je uobičajeno. Ovaj kapacitet nosivosti je često limitirajući faktor kod postojećih građevina”, savjetuju iz Rooftop Revolutiona.
Sadržaj je kreiran u okviru projekta „Jačanje uloge medija u suočavanju sa klimatskom krizom“ realizovanim iz sredstava regionalnog granta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, zajedno sa partnerskim organizacijama iz Albanije – Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) i Sjeverne Makedonije – Centar za istraživanje i kreiranje politike (CRPM), a koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.
Projekat provodi Fondacija Mediacentar Sarajevo sa partnerskim organizacijama iz regije – Novosadskom novinarskom školom, Albanskim medijskim institutom, Crnogorskim medijskim institutom i Makedonskim institutom za medije.
