Uslovi pri raspisivanju nabavki i tendera postavljaju se na način da odgovaraju samo određenim ponuđačima koji su bliski vlastima ili institucijama koje raspodjeljuju javna sredstva. Načelno, sve se provede po zakonu, ali suštinski dolazi do zloupotreba.
Jedan od posljednjih primjera zloupotrebe položaja pri sprovođenju procedure javne nabavke zabilježen je u Jezeru kada ni Zakon o javnim nabavkama ni javni interes nisu spriječili načelnicu Opštine Jezero da izgradnju vrtića u tom mjestu povjeri firmi iz Bihaća s jakim političkim i tajkunskim vezama u samom vrhu vlasti Republike Srpske.
Podsjećamo, grupa ponuđača sastavljena od tri firme od kojih su dvije u vlasništvu Jasmina Alagića i njegove supruge, rođene sestre Hamdije Lipovače, političkog moćnika i bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona, na ovom tenderu nije imala konkurenciju, jer su se njihovi prijatelji u opštinskoj vlasti Jezera dobro potrudili da je eliminišu.
Kao rezultat toga, podnesena je krivična prijava protiv načelnice Jezera Snežane Ružičić koja se tereti da je kršeći Zakon o javnim nabavkama, kao i Zakon o budžetskom sistemu i druge propise, u postupku pomenute javne nabavke sklopila ugovor sa ponuđačem čija ponuda premašuje procijenjenu vrijednost radova za oko 67 hiljada maraka, čime je, između ostalog, oštećen budžet ove opštine, dok su druge, znatno niže ponude, odbačene zbog neopravdanih razloga.
- tekst se nastavlja ispod oglasa-
Dok iz Okružnog tužilaštva u Banjaluci navode da će se predmet rješavati po redoslijedu zaprimanja prijava, podnosilac prijave, odbornik u Skupštini opštine Mrkonjić Grad Sergej Milanović, ističe da politička moć načelnice ne bi smjela biti prepreka za istragu, dokazivanje i sankcionisanje odgovornosti kako nje tako i njenih saradnika.
Međutim, dosadašnja praksa pravosudnih organa, kada je riječ o procesuiranju slučajeva zloupotreba položaja prilikom javnih nabavki, ne uliva previše optimizma.
Viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH Damjan Ožegović smatra da su naši organi za gonjenje veoma spori i da do sada nismo imali pravni epilog svih tih postupaka koji su se dešavali.
“Čak i onda kada dođe do procesuiranja, presude budu najčešće ili oslobađajuće ili uslovne i nemamo snažnu poruku koja se šalje eventualnim budućim počiniocima da su ovakve radnje kažnjive”, ističe Ožegović.
Dejan Tovilović, novinar portala Capital koji prati procese javnih nabavki, ističe da Agencija za javne nabavke BiH predlaže da se dopuni Krivični zakon BiH kojim bi se prevare u postupcima javnih nabavki kažnjavale i do deset godina zatvora.
“Međutim, mogu se propisati i kazne doživotne robije, ali bez reakcije pravosuđa koje treba da ga sprovodi, to neće dati efekta. Velikih istraga i optužnica nema, a tragovi nezakonitosti su na svakom ćošku. Sudije i tužioci moraju početi da rade svoj posao. Mi kao društvo moramo da promijenimo svijest i da shvatimo da se u javnim nabavkama uglavnom troši naš novac koji smo dali kroz poreze i razne druge namete. Zbog kriminala u javnim nabavkama korist imaju samo pojedinci, dok je kvalitet roba i usluga upitan, a često i previše plaćen”, naglašava Tovilović i podsjeća da je tokom prošle godine Agencija za javne nabavke nadležnim tužilaštvima podnijela 11 prijava zbog sumnje u kriminal prilikom javnih nabavki, a da je samo u jednom slučaju došlo do procesuiranja, s tim da ni taj postupak nije okončan.
Izvršna direktorka Transparency International BiH Ivana Korajlić ističe da veoma rijetko imamo ikakav odgovor institucija jer se zloupotrebe u procesima javnih nabavki rade vješto, spretno i oni koji su uključeni u te procese unaprijed se ograde da ne dođe do bilo kakvog direktnog dovođenja u vezu sa kršenjem zakona ili na kraju sankcionisanjem.
“Međutim, imamo i druge situacije gdje se direktno i vrlo otvoreno krši zakon, zloupotrebljavaju javna sredstva, na šta ukazuju i revizorski izvještaji iz godine u godinu. I tu vrlo rijetko vidimo postupanja tužilaštava čak i kada postoje svi mogući dokazi vrlo rijetko dolazi do bilo kakvog postupanja. I Transparency International je podnosio brojne krivične prijave u ovakvim slučajevima ali do sada nismo vidjeli ni jedan od njih da je doživio sudski epilog. U nekim slučajevima imate pokrenute istrage koje traju jako dugo, godinama se razvlače, na kraju se ti predmeti zatvaraju poslije određenog vremena. Ili u slučajevima kada su podignute optužnice i pokrenuti sudski procesi opet jako dugo traju i nismo vidjeli epiloge”, naglašava Korajlićeva.
Praksa u EU u vezi sa zloupotrebama u procesu javnih nabavki
Nijedna zemlja nije imuna na zloupotrebe u procesu javnih nabavki, samo je pitanje koliko je dobro uređen sistem i koliko je jak nadzor, ističe Ivana Korajlić.
“Postoje direktive na nivou EU koje propisuju u kom smjeru treba ići kada je u pitanju regulacija javnih nabavki i u smislu transparentnosti i u smislu sprečavanja korupcije. Mi smo samo djelimično uskladili zakon sa ovim direktivama. Ono što je najvažnije u svemu ovome je to koliko je jak nadzor u svim fazama nabavki. Mi zaostajemo u odnosu na druge države, čak i na države u regionu. Jedan od prioriteta je jačanje kapaciteta institucija za nadzor i njihovih nadležnosti, što mi još uvijek nismo ispunili”, naglašava Korajlićeva.
Neophodno je napomenuti da postupci javnih nabavki u Evropskoj uniji postoje mnogo duže nego kod nas.
“U EU su npr. pragovi za direktne sporazume veći a broj žalbi i broj procesuiranih nepravilnosti za postupke i direktne sporazume daleko manji i gotovo je statistička greška u odnosu na nas”, ističe Damjan Ožegović.
Usklađivanje sa pravnim stečevinama EU
U Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu Evropska komisija navodi da BiH ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki i da je ostvaren određeni napredak.
“BiH je usvojila izmjene i dopune zakona o javnim nabavkama s ciljem usklađivanja svog zakonodavstva sa pravnim stečevinama EU. Potrebno je nastaviti proces usklađivanja i ojačati kapacitete. Javne nabavke su i dalje sklone nepravilnostima i podložne korupciji tokom procesa nabavke i implementacije ugovora. Selektivno i netransparentno sudsko postupanje u slučajevima korupcije u javnim nabavkama izaziva značajnu zabrinutost. Država treba osigurati kontinuirani jednak tretman domaćih i EU ponuđača u dodjeli javnih ugovora u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, ističe se, između ostalog u Izvještaju.
Evropska komisija naglašava da bi Bosna i Hercegovina trebala dodatno uskladiti zakon o javnim nabavkama sa pravnim stečevinama EU o javnim nabavkama, uključujući i oblast koncesija. Takođe, trebala bi usvojiti novu strategiju javnih nabavki za period 2023-2027. i prateći akcioni plan koji podržava njenu implementaciju. Naposlijetku, trebala bi ojačati administrativne kapacitete Agencije za javne nabavke i Tijela za reviziju nabavki povećanjem njihovog osoblja i pružanjem odgovarajuće obuke, te transparentnijim procesom nabavki.
Damjan Ožegović ističe da, iako su donesene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama koji je bio jedan od prioriteta na putu ka EU, nisu izmijenjeni antikoruptivni mehanizmi, odnosno zakon je samo kozmetički izmijenjen.
“Pohvalno je što je uvedeno eventualno sprečavanje sukoba interesa. Međutim, ono što nije otklonjeno jesu opasnosti dogovaranja ponuđača i ugovornih organa. Nisu pojačane kazne, nisu pojačani mehanizmi nadzora”, naglašava Ožegović i dodaje da je potrebno raditi na jačanju integriteta službenika i ugovornih organa kako bi se preventirala zloupotreba.
Pitanje je samo da li političke elite žele da rade na jačanju integriteta institucija i službenika znajući da bi jačanjem institucija došlo do njihovog slabljenja, čak i krivičnog gonjenja zbog svih zloupotreba u koje su bili uključeni.
Gerila.info
